Zemlje koje piju najviše alkohola: Gdje se na ljestvici nalazi Hrvatska?

Alkohol je prisutan u gotovo svim kulturama svijeta. Od drevnih civilizacija koje su uživale u fermentiranim napicima do modernih vremena kada je alkohol dostupan u različitim oblicima, alkohol ima značajnu ulogu u društvenim interakcijama, ritualima i ekonomiji.

Alkohol ima snažan utjecaj na tijelo i um

Alkohol, kemijski poznat kao etanol, je psihoaktivna tvar koja se nalazi u pićima poput piva, vina i žestokih pića. Proizvodi se fermentacijom šećera s pomoću kvasca.

Kako se proizvodi alkohol?

Alkohol se proizvodi tako da se šećeri u hrani pretvaraju u etanol i ugljični dioksid uz pomoć kvasca ili bakterija. Pivo i vino su primjer fermentiranih alkohola, dok žestoka pića, poput viskija, prolaze kroz dodatni proces destilacije radi veće koncentracije alkohola i izraženijeg okusa.

Etilni alkohol se može proizvesti iz različitih izvora bogatih škrobom i šećerom, kao što su povrće, žitarice i voće. Kada se koristi škrob kao sirovina, on se najprije mora pretvoriti u šećer, a potom se taj šećer fermentacijom pretvara u alkohol.

Iako je alkohol legalan i široko dostupan, ima snažan utjecaj na tijelo i um te lako može izazvati ovisnost.

Zemlje koje piju najviše alkohola

Globalni trendovi konzumacije alkohola pokazuju da je Europa dominantna kad se radi o uživanju alkoholnih pića, pokazalo je izvješće The World Population Review iz 2024. Izvješće mjeri potrošnju alkohola u litrama čistog alkohola po glavi stanovnika za osobe starije od 15 godina.

Prelaskom miša preko određene zemlje na gore navedenom linku mogu se vidjeti detalji.

Zemlje s najvećom konzumacijom alkohola

Izvješće The World Population Review navodi ovih top 5 zemalja koje piju najviše alkohola u 2024.:

1. Češka

Češka je na vrhu ljestvice s prosječnom godišnjom potrošnjom od 14,26 litara čistog alkohola po stanovniku. Pivo je izuzetno popularno i duboko ukorijenjeno u kulturu zemlje.

2. Latvija

Latvija zauzima drugo mjesto s 13,19 litara po glavi stanovnika. Votka je iznimno popularna, a povijesne veze s Rusijom i domaća proizvodnja alkohola doprinose visokoj potrošnji.

3. Moldavija

Moldavija je na trećem mjestu s 12,85 litara po stanovniku. Kultura vina je izrazito značajna, a zemlja ima dugu tradiciju proizvodnje vina.

4. Njemačka

Njemačka je poznata po pivu, a prosječan Nijemac godišnje popije 12,79 litara čistog alkohola. Oktoberfest je značajan primjer njemačke pivske kulture.

5. Litva

Litva bilježi prosječnu potrošnju od 12,78 litara po stanovniku, uz snažnu tradiciju domaće proizvodnje piva i žestokih pića.

Zemlje koje piju najviše alkohola prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) daje opsežne podatke o konzumiranju alkohola u cijelom svijetu. Prema njihovim posljednjim izvješćima, zemlje s najvećom konzumacijom alkohola po glavi stanovnika po zadnjim podacima iz 2019. su:

Rumunjska: 17 litara po glavi stanovnika

Gruzija: 14.3 litara po glavi stanovnika

Češka: 13.3 litara po glavi stanovnika

Latvija: 13.1 litara po glavi stanovnika

Njemačka: 12.2 litara po glavi stanovnika

Uganda: 12.2 litara po glavi stanovnika

Sejšeli: 12 litara po glavi stanovnika

Austrija: 12 litara po glavi stanovnika

Bugarska: 11.9 litara po glavi stanovnika

Litva: 11.8 litara po glavi stanovnika

Irska: 11.7 litara po glavi stanovnika

Poljska: 11.6 litara po glavi stanovnika

Luksemburg: 11.5 litara po glavi stanovnika

Ove su zemlje poznate po svojim kulturnim, društvenim, a ponekad i ekonomskim vezama s visokom konzumacijom alkohola. Inače, WHO prati zabilježenu i nezabilježenu konzumaciju alkohola kako bi pružio sveobuhvatan pregled globalne upotrebe alkohola.

Konzumacija alkohola u Hrvatskoj

Prema podacima iz 2024. godine koje je objavio The World Population Review, Hrvatska se nalazi na 118. mjestu u svijetu po konzumaciji alkohola, s prosječnom potrošnjom od 8.73 litara čistog alkohola godišnje po osobi starijoj od 15 godina.

Ovaj rezultat pokazuje da je Hrvatska nešto niže od svjetskog prosjeka kad se radi o potrošnji alkohola. Na ljestvici su se ispred Hrvatske našle mnoge europske zemlje s višom konzumacijom, poput Njemačke (12.79 litara) i Francuske (12.23 litara), dok su zemlje poput Srbije (8.85 litara) i Slovenije (12.11 litara) također imale veću potrošnju.

Kada se analiziraju razlike između spolova, kao i u većini zemalja, muškarci u Hrvatskoj konzumiraju više alkohola nego žene. Muškarci prosječno konzumiraju 13.96 litara godišnje, dok je kod žena ta brojka 3.99 litara.

Ove razlike su slične onima koje se bilježe u drugim zemljama Europe, gdje muškarci u prosjeku piju tri do četiri puta više alkohola nego žene.

Faktori koji doprinose ovoj statistici

Faktori koji doprinose ovoj statistici uključuju kulturne i društvene aspekte, dostupnost alkohola, kao i specifične navike konzumacije. Hrvatska ima dugu tradiciju proizvodnje vina i rakije, što zasigurno utječe na veći stupanj konzumacije domaćih alkoholnih pića. Osim toga, društveni događaji i okupljanja često uključuju alkohol, što također doprinosi ukupnoj potrošnji.

Međutim, Hrvatska se trudi suočiti s izazovima koje donosi konzumacija alkohola. Programi prevencije i edukacije o štetnosti prekomjerne konzumacije postaju sve prisutniji, a postoje i zakoni koji reguliraju prodaju i konzumaciju alkohola, posebno među mladima.

Takve inicijative usmjerene su na smanjenje negativnih posljedica povezanih s alkoholom, uključujući zdravstvene probleme i socijalne poteškoće.

Usporedba s drugim zemljama pokazuje da Hrvatska ima umjereno visoku razinu konzumacije alkohola, ali nije među najvišima na svjetskoj ljestvici. Ipak, kontinuirana edukacija i primjena preventivnih mjera ključni su za smanjenje konzumacije alkohola i poboljšanje općeg zdravlja populacije.

Europske zemlje dominiraju s najvećom potrošnjom alkohola

Podaci o potrošnji alkohola iz 2024. ističu regionalne razlike i čimbenike koji utječu trendove. Europske zemlje dominiraju na popisu zemalja s najvećom potrošnjom alkohola, a obično je to uvjetovano kulturnim normama i povijesnim praksama. Zbog toga bi za rješavanje izazova trebalo implementirati višestruki pristup, uključujući edukaciju javnosti i promjene zakona.

Alkohol i ekonomski aspekt

Industrija alkohola je ogromna globalna ekonomija. Proizvodnja, distribucija i prodaja alkoholnih pića zapošljavaju milijune ljudi i generiraju značajne prihode. Međutim, troškovi povezani s alkoholizmom, uključujući zdravstvenu skrb i izgubljenu produktivnost, predstavljaju golem društveni problem.

Alkohol i socijalni aspekt

Alkohol značajno utječe na društvo, a gotovo da ne postoji kultura u kojoj konzumacija alkoholnih pića nije sastavni dio raznih okupljanja, proslava, ali i tugovanja. To je svojevrsni fenomen, s obzirom na to da se zna do kakvih ozbiljnih posljedica alkohol može dovesti.

Alkohol i kulturni aspekt

Alkohol je važan dio tradicije i društvenog života mnogih kultura. Od vinskih festivala do pivskih proslava, alkohol igra ključnu ulogu u mnogim društvenim događanjima. Međutim, važno je naglasiti odgovorno konzumiranje kako bi se izbjegle negativne posljedice.

Alkohol i utjecaj na organizam

Konzumacija alkohola ima gotovo instantan utjecaj na centralni živčani sustav. Male doze obično dovode do osjećaja euforije i smanjenja inhibicija, dok veće doze mogu uzrokovati gubitak koordinacije, smanjenu sposobnost prosuđivanja i, u ekstremnim slučajevima, trovanje alkoholom.

Dugotrajna konzumacija može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući bolesti jetre, srčane probleme i oštećenje mozga.

A to je samo fizički aspekt; alkohol udara na psihu i uništava čovjeka iznutra i izvana. I ne samo to, alkoholizam je bolest koja devastirajuće djeluje i na bližnje osobe koja ima taj problem.

Prometne nesreće, nasilje, i propast odnosa svih razina su samo neke od tragičnih posljedica pretjerivanja u alkoholnim pićima.

Alkoholizam: Kako ga prepoznati?

Prvenstveno valja znati razliku između želje za sporadičnom zdravicom ili čašicom za opuštanje i alkoholizma.

Što je alkoholizam?

Alkoholizam je kronična ovisnost o konzumiranju alkoholnih pića. Očituje se snažnom željom za alkoholom, nemogućnošću kontrole unosa alkohola, pojavom simptoma fizičkog odvikavanja i povećanom tolerancijom na alkohol.

Osobe koje pate od alkoholizma često imaju jaku fizičku i psihičku ovisnost o alkoholu. Jednostavno rečeno, te osobe osjećaju da jednostavno ne mogu zamisliti dan bez barem pokojeg alkoholnog pića.

Znakovi i simptomi alkoholizma

Kako prepoznati alkoholizam? Radi se o nešto kompliciranijem problemu za prepoznavanje jer simptomi variraju od osobe do osobe.

Međutim, postoje neki uobičajeni znakovi. To su:

• Povećana tolerancija: Potreba za konzumacijom sve veće količine alkohola da bi se postigao isti učinak.
• Simptomi povlačenja: Fizički i psihički simptomi poput drhtanja, znojenja, anksioznosti i mučnine kada osoba ne konzumira alkohol.
• Gubitak kontrole: Nemogućnost ograničavanja količine alkohola koja se konzumira.
• Zanemarivanje obaveza: Zbog konzumacije alkohola zanemarivanje obiteljskih, profesionalnih i društvenih obaveza.

Uzroci alkoholizma

Alkoholizam je kompleksna bolest s različitim uzrocima. Genetika igra značajnu ulogu, ali i okolišni faktori, poput društvenih normi i stresa, također mogu doprinijeti razvoju ove bolesti. S alkoholizmom su često povezani i mentalni zdravstveni problemi kao što su depresija i anksioznost.

Alkoholizam: Liječenje i oporavak

Liječenje alkoholizma zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje medicinsku intervenciju, psihoterapiju i podršku bližnjih i/ili zajednice.

Detoksikacija je temeljni i prvi korak, a dugoročno liječenje uključuje terapije poput kognitivno-bihevioralne terapije, grupne terapije, a često i lijekova koji pomažu u smanjenju poriva da se posegne za alkoholnim pićem.

Prevencija alkoholizma

Prevencija alkoholizma počinje edukacijom i podizanjem svijesti o rizicima povezanima s prekomjernom konzumacijom alkohola. Programi prevencije trebaju uključivati informacije o zdravim navikama, kao i strategije za suočavanje sa stresom i drugim životnim izazovima bez posezanja za alkoholom.