Zbog klimatskih promjena turbulencije u zrakoplovima su sve češće i ozbiljnije

Od 1979. do 2020. godine, ozbiljni incidenti zbog turbulencija porasli su za 55 posto

FOTO: Shutterstock

Prije nekoliko dana, putnici na letu iz Singapore Airlinesa, iz Londona u Singapur, iznad Indijskog oceana, doživjeli su ozbiljne turbulencije. U jednoj minuti zrakoplov je tonuo 1800 metara.

Jedan je putnik umro od srčanog udara, a 71 putnik je ozlijeđen. Zrakoplov je prinudno sletio u Bangkok. Nekoliko dana kasnije, na letu Doha- Dublin nekoliko je putnika ozlijeđeno u snažnim turbulencijama iznad Turske.

Turbulencija je iznenadno, nepravilno kretanje zraka koje se javlja najčešće u tri situacije, za vrijeme grmljavine i nevremena, iznad planina i pri čistom zraku. Prva dva tipa piloti lako otkrivaju, vizualno ili radarom. Najopasnije su turbulencije u čistom zraku jer se pojavljuju neočekivano i pilot ih ne može predvidjeti.

Bit će ih sve više

Turbulencije u čistom zraku uzrokovane su vertikalnim smicanjem vjetra, kada se dvije zračne mase preklapaju, kreću se različitim brzinama ili u različitim smjerovima. Zrakoplov iznenada može izgubiti oslonac i propasti nekoliko desetaka metara.

Istraživanja sugeriraju da su zračne turbulencije postale sve češće, a predviđanja kažu da će snažnijih i ozbiljnijih biti sve više, zahvaljujući klimatskim promjenama. Većina turbulencija tijekom leta je bezopasna, ali slučajevi intenzivnijih turbulencija su i opasni, i za putnike i za posadu, iznimno stresni.

Turbulencije na transkontinentalnim letovima

Za Nature News, Paul Williams, znanstvenik sa Sveučilišta Reading, koji istražuje zračne turbulencije, kaže da nećemo morati prestati letjeti niti će avioni padati s neba, ali objašnjava da nas trenutno na transkontinentalnom letu obično čeka oko deset minuta turbulencija, a u budućnosti bi to moglo biti 20 ili 30 minuta.

Studija koju su Williams i suradnici objavili 2019. godine, sugerira da više temperature kao rezultat globalnog zatopljenja, značajno doprinose većim turbulencijama.

Rast od 55 posto

Od 1979. do 2020. godine, ozbiljni incidenti zbog turbulencija u zrakoplovu porasli su za 55 posto. Iznenadne promjene u jačini i smjeru vjetra povećale su se za 15 posto, a do kraja stoljeća očekuje se povećanje između 17 do 29 posto.

Topliji zrak u atmosferi može zadržavati više vodene pare, što vodi ka još višim temperaturama. To može stvoriti razlike u temperaturi zraka, čineći smicanje vjetra češćim.

Prognoze do 2080. godine

Dovoljno jake turbulencije koje predstavljaju rizik ozljeda mogle postati dva do tri puta vjerojatnije iznad sjevernog Atlantika, ključnoj ruti između Europe i Sjeverne Amerike, ali i u jugoistočnoj Kini, zapadnom Pacifiku i sjevernoj Indiji, između 2050. i 2080. godine, kažu stručnjaci.

Mlazne struje će se na visini leta zrakoplova povećati i te će regije postati turbulentnije, kažu australski znanstvenici za Australian Broadcasting Corporation.

Kritične točke

Neke turbulencije uzrokovane su grmljavinskih olujama i predviđanja kažu da će one biti sve gore. Ali druge turbulencije nisu povezane s olujama što pilotima otežava predviđanje. Takozvane “nevidljive” turbulencije će učestati, prema nekim scenarijima, do 2050. godine biti će četiri puta češće.

Turbulencije su najčešće u blizini planinskih lanaca i rubova mlaznih struja. Tri najturbulentnije rute leta na svijetu su Santiago, Chile do Santa Cruza u Boliviji, od Almatyja u Kazahstanu do Bišeka u Kirgistanu, i između kineskih gradova Lanzhoua i Chengdua.

Inovacije stižu

Tehnologije za otkrivanje turbulencija postaju sve bolje, a inovacije stižu. Piloti trenutno mogu koristiti prognoze turbulencija koje pokazuju najlakše rute. One turbulencije koje uzrokuje olujno vrijeme, često prepoznaju meteorološki centri, sateliti te senzori i radari na zemlji.

Ali turbulencije u čistom zraku ne mogu se pouzdano predvidjeti. Razvoj tehnologije obećava, iako su uređaji još skupi i preglomazni za primjenu u praksi. Williams kaže da je, u eksperimentalnim letovima, zapazio turbulencije u čistom zraku na 30 kilometara udaljenosti, piše Nature News.