Što se zapravo danas dogodilo sa strujom? 'Problem je vraćanje u normalu ako su svi i dalje uključeni'
'Očito je došlo do domino efekta'
Cijela jugoistočna Europa umrežena je u jedan elektroenergetski sustav. Taj sustav pripada sustavu cijele Europske unije i kad dođe do preopterećenja, imamo domino efekt. Još nema službenih informacija o tome što se dogodilo da je više zemalja u okruženju, zajedno s dijelovima Hrvatske, ostalo bez struje.
“No očito je došlo do ‘black out’ domino efekta. S jedne je točke krenulo preopterećenje i izbacilo dalekovod, pa se opterećenje onda prebacilo na druge vodove koji su počeli postupno ispadati iz sustava”, objašnjava profesor sa Zavoda za visoki napon i energetiku Fakulteta elektrotehnike i računarstva Željko Tomšić.
Tomšić je nekadašnji član Uprave HEP-a i bivši pomoćnik ministra za energetiku i rudarstvo u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. “Svi smo umreženi, sve je to jedan, europski elektroenergetski sustav. Pitanje je sad otkud je preopterećenje krenulo, što je izvor”, navodi u razgovoru za 24sata.
‘Problem je vraćanje u normalu’
“Jednako tako, problem je vraćanje u normalu, jer ako su svi potrošači i dalje uključeni, preopterećenje ostaje. Zato se nije lako vratiti. Svi koji su uzrokovali preopterećenje i dalje su uključeni, zato je potrebna neka koordinacija, da se zamoli potrošače da se isključe kako bi se stanje normaliziralo”, kazao je Tomšić koji ne pamti ovakav kolaps sustava.
Kaže da je teško predvidjeti koliko će trajati normalizacija sustava. Podsjeća da Dalmacija ima alternativne izvore energije poput vjetroelektrana i fotonaponskih sustava. Na pitanje o tome je li preveliko korištenje klima-uređaja dovelo do kolapsa sustava, kaže da je to vjerojatni uzrok.
‘Nismo izolirani’
Profesor s istog zavoda Davor Škrlec kaže da je problem do nas došao nakon BiH, u kojoj je struja nestala nakon problema u Crnoj Gori. “Dalmacija je vjerojatno pala zbog problema u trafostanici 400 kV Konjsko”, objašnjava.
Stručnjaci su složni u jednom – svi smo dio velikog umreženog sustava i nitko nije izoliran. “Sad se struja vuče sa sjevera na jug, i usput broje dijelovi sustava koji su izbačeni – dalekovodi, trafostanice… Zamislite situaciju kao kuću s četiri zida, s kojih se napaja nešto u sredini. Kad jedan zid padne, tri ostala preuzimaju opterećenje, ali ako padne i drugi, dolazi do kolapsa”, objašnjavaju slikovito.
Postavlja se i pitanje koliko su modernizirani elektro-prijenosni sustavi – magistralni dalekovodi u susjednim zemljama. Već se dulje vrijeme govori i o tome kako se prijenosni i distribucijski sustav nosi s većim udjelom obnovljivih izvora energije. Stručnjaci navode kako bi se moralo kompletno preurediti distribucijski sustav, a to su velike investicije.