Nestvarna presica o legioneli na Rebru. Beroš: 'Nisu mi rekli na vrijeme, ali to nije nikakvo zataškavanje'; Ćorušić: 'Dogodilo se, nisam odgovoran...'

“Poduzet ćemo sve mjere kako bismo spriječili ponavljanje navedenih okolnosti. Nisam bio obaviješten na vrijeme o događanju u KBC-u Zagreb i želim demantirati tvrdnje da se nešto zataškavalo. KBC Zagreb je na vrijeme i vrlo rano, prije oko šest tjedana, obavijestio HZJZ koji je propisao određene mjere”, kazao je Beroš.

Beroš je pacijentima poslao poruku sigurnosti i kazao da je netočna tvrdnja da je opasno doći u KBC Zagreb na kontrolni predmet. “Poduzimaju se mjere koje je potrebno provesti da se spriječi širenje infekcije, poglavito kad mogu reći da su slijepa crijeva koja su nastala zbog obnove uzrok ovog zbivanja”, kazao je.

‘Zarazi su podlegli medicinski najkompromitiraniji pacijenti’

Tvrdi i kako će danas prema svim drugim zdravstvenim ustanovama otići dopis da pojačaju protuepidemijske mjere, pogotovo u ustanovama u kojima je u tijeku protupotresna obnova. “Vjerujem da ćemo nastojanjem tehničke i epidemiološke struke obuzdati ovu zarazu. Njoj su podlegli oni koji su bili najkompromitiraniji medicinski, dok se ostali mogu izliječiti”, kazao je.

Nakon Beroša, javnosti su se obratili Tomislav Benjak i Bernard Kaić iz HZJZ-a. “Rebro na tjednoj bazi radi antilegionela program. To do sada nismo čuli u javnom prostoru tako jasno. Prije tog travnja, Rebro na tjednoj bazi nedjeljom radi antilegionela program”, kazao je Benjak.

Kazao je i kako su nabavljeni filtri koji će se ugraditi na slavine svih rizičnih odjela i uvrstiti recirkulacijske pumpe koje će smanjiti utjecaj slijepih crijeva o kojima je Beroš pričao. “Radi se o spoju epidemioloških i tehničkih mjera s obzirom na sve što smo čuli. Situacija zbog obnove uzrokuje stvaranje slijepih crijeva koja su potencijalno izvori infekcije”, dodao je.

‘Nema potrebe obavještavati javnost, ali to nije zataškavanje’

Kaić se osvrnuo na napise o zataškavanju ustvrdivši kako toga “stvarno nije bilo”. “KBC je svakog pacijenta prijavio nadležnoj teritorijalnoj epidemiološkoj službi i HZJZ-u. U tjednim izvještajima šaljemo to ministarstvu, ali se ne vidi grupiranje bolesti iz pojedinačnih prijava. Kada se to uoči i dojavi, što nam je dojavljeno s KBC-a, kada se prikupi dovoljno podataka, napravi obrada, konsolidiraju informacije onda ide prijava od nas prema Ministarstvu zdravstva. Dobili smo zadnje nalaze od posljednjeg uzorkovanja i ide prijava prema ministarstvu. Nigdje nije bilo zapinjanja u komunikaciji niti uz pojedinačno oboljele i grupiranje”, kazao je.

Komentirao je i napis da se javnost nije obavijestilo o zarazi. “Imali smo legionele po zagrebačkim bolnicama, izvan Zagreba, u drugim ustanovama za smještaj. Nema potrebe obavještavati javnost nego treba raditi da se prekine izvor infekcije. Zataškavanja nije bilo, nema govora o tome”, kazao je.

‘Jednostavno se dogodilo, nastojat ćemo da se ne ponovi’

Javnosti se obratio i ravnatelj bolnice Ante Ćorušić. “Legionele ima svuda oko nas, ima je u svim bolnicama, u svim smještajnim kapacitetima, velikim hotelima, zrakoplovima, svugdje oko nas i znamo da se prenosi respiratornim putem preko vode, obično tople vode i da uzrokuje respiratorne tegobe. Nama se to dogodilo početkom travnja kada smo dijagnosticirali prvi slučaj pacijentice koja je bila imunokompromitirana i obavijestili smo HZJZ koji je s nama bio u kontaktu. Napravili smo izvide i pronašli par kritičnih mjesta gdje je voda za tuširanje i kupanje vjerojatno izvor infekcije legionelom. Šestero pacijenata smo identificirali, troje je nažalost preminulo. Ova tri preostala pacijenta su u poboljšanju i dobro su, ali zadnjih 15 dana nemamo niti jedan slučaj nove infekcije legionelom, tako da mislimo da smo stavili to pod nadzor”, kazao je Ćorušić i dodao da provode antilegionela mjere.

U dogovoru s tehničkom službom i HEP toplinarstvom će napraviti dodatne mjere, kazao je Ćorušić, kako bi se detektirala slijepa crijeva koja su učestalija jer se KBC Zagreb protupotresno obnavlja. “Vjerujemo da smo iz ove krize izišli okrznuti nažalost zbog ove tri smrti, ali jednostavno to je nešto što se dogodilo, a nastojat ćemo da se to ne ponovi”, kazao je.

‘Tu je moja odgovornost prema građanima’

Ministar Beroš kazao je kako u ovom trenutku ne vidi odgovornost ravnatelja Ćorušića za sva događanja. “Ravnatelj nije kriv za potres, stvaranje slijepih crijeva i pojavu legionele. Moramo izvući pouku, naučiti kako promptno reagirati i spriječiti da se ovakva stvar ponavlja”, kazao je. Ustvrdio je i da je bio sretan kad je čuo da bolnica provodi antilegionela program.

“Bitno je da naučimo određenu lekciju i spriječimo ponavljanje istog. Načelno, naravno da će unutarnji nadzor sagledati što je meni rečeno, je li tome tako. Osobno neke veće sumnje nemam jer smo čuli, a kolega Kaić je rekao, da se u ostalim zdravstvenim ustanovama znalo to događati. Dogodilo se to u Infektivnoj klinici, Sv. Duhu, Vinogradskoj, KBC-u Osijek, kao i u ljetnim mjesecima na našoj obali”, kazao je. Ministar je poručio kako se za sve što se događa u zdravstvenom sustavu osjeća krivim.

“Tu je moja odgovornost prema građanima i pacijentima da bismo spriječili ovakve stvari ubuduće. Ako me pitate mogu li kontrolirati vodu u zdravstvenim ustanovama, ne mogu to raditi, postoje ravnatelji koji su zaduženi za obavljanje takvih aktivnosti. Protulegionela aktivnosti su se obavljale i prije”, tvrdi ministar. “To me neće spriječiti da pošaljem dopis bolnicama koje se obnavljaju da skrenem pažnju na mogućnost stvaranja slijepih crijeva. Formirao sam radnu skupinu koja će analizirati sve što je do sada učinjeno i nadzirati proces”, kazao je.

‘Ako je to jedini krimen, to se lako riješi’

Na pitanje kako bi ocijenio komunikaciju s Ćorušićem, Beroš je kazao kako je riječ o pogrešci i da ga je ravnatelj morao izvijestiti o tome. “Ali on je izvijestio još važniju instituciju, to je HZJZ. Ako je to jedini krimen, to se lako da riješiti. Postoji nekoliko pravilnika koji definiraju ovo područje. Uprava KBC-a Rebro ovo nije shvatila kao incidentalni slučaj u kontekstu pravilnika koji definira slučajeve za koje zdravstvena ustanova mora javiti ministru, što je tako.

Drugi pravilnici epidemiju definiraju kao pojavu dva ili tri više slučajeva povezana bolesti koju moraju prijaviti HZJZ-u. Ja zbog obaveza i odgovornosti ne mogu čekati administrativni birokratski tijek, moram postupati promptno. Činjenica je da sam jučer prvi put saznao za zbivanje s legionelom u ovoj zdravstvenoj ustanovi”, tvrdi Beroš.

Potvrdio je da je slučaj zaraze legionelom zabilježen u Vinogradskoj i to u siječnju kada je zaražena zdravstvena djelatnica. “U svibnju je bio još jedan bolesnik koji se oporavio, nije bilo težih slučajeva. Je li tome tako zbog činjenice da je Vinogradska u fazi gradnje, vrlo lako je moguće. Ne zamjeram ravnateljima koji nemaju stručno znanje da usred obnove može doći do zatvaranja vodenih puteva i nastanka slijepih crijeva. Sama struka je morala upozoriti na to”, kazao je ministar.

‘Ravnatelj je ginekolog, nije tehničke struke’

Beroš tvrdi i kako postoji mogućnost da obitelji preminulih zatraže odštetu, a kazao je i da su danas detaljno prošli sve slučajeve. “Prvi je započeo 2. travnja na Rebru. Tada su ispitani i testirani svi djelatnici, svi drugi pacijenti koji su ležali na odjelima i infekcije nije bilo. Vrlo specifična situacija gdje je zbog imunokompromitiranosti kod rijetkih bolesnika došlo do infekcije manjim brojem legionele koja kod zdravih nije uzrokovala infekciju”, kazao je ministar.

Beroš tvrdi i da se postupalo od početka i da nije bilo drugih znakova širenja bolesti na jednom mjestu. Kazao je i da ako unutarnji nadzor dokaže da su ravnatelj i tim u bolnici postupali adekvatno, da onda ne vidi njihovu krivnju. “Ravnatelj je ginekolog koji nije tehničke struke i nije mogao znati da bi postojanje slijepih crijeva moglo uzrokovati ovakvo širenje bolesti”, kazao je. Ministar je stava i da treba analizirati kako je sve oko zaraze počelo i jesu li poduzete propisane mjere. “Ja nekih većih propusta u svemu ne vidim”, dodao je Beroš.

‘Ne osjećam se odgovornim za situaciju’

Ravnatelj Ćorušić kazao je da se osjeća odgovornim za smrt troje pacijenata, da onda ne bi bio na konferenciji za medije. “Pričekat ćemo nalaz unutarnjeg nadzora, smatram da nisam odgovoran za situaciju jer smo od prvog dana napravili protokole zaštite pacijenata i imamo dobar antilegionela program. Na činjenicu da nam dolaze najteži bolesnici koji su se zarazili legionelom, nitko nije mogao utjecati pa ni ravnatelj”, kazao je, dodavši kako ne razmišlja o ostavci.

“Ako se pokaže da sam kriv za propust, riječ, djelo, onda ću sigurno dati ostavku”, kazao je, naglasivši kako u čitavoj priči nema govora o zataškavanju. Ćorušić je komentirao i stanje troje zaraženih pacijenata te kazao kako se ono stabilizira.

‘Dvanaest godina nismo imali legionelu’

Nije mogao govoriti o mogućim žarištima legionele u bolnici. “Rekao sam dovoljno, tamo gdje borave imunokompromitirani bolesnici koji boluju od malignih bolesti. Na tim mjestima koje smo označili kao vruće točke testirani su cimeri u sobama, osoblje, svi su bili negativni i napravljeno je uzorkovanje vode za koju smo procijenili da može biti izvor zaraze. Svi nalazi HZJZ-a bili su sukladni, u okviru dopuštenih vrijednosti”, tvrdi Ćorušić.

Objasnio je i kako posljednji podaci govore da je legionela posljednji put u KBC-u Zagreb detektirana 2012. na Klinici za ortopediju, te da nije bilo smrtnih ishoda. “Dvanaest godina nemamo legionelu, što potvrđuje tezu ministra da je u svim zagrebačkim bolnicama, pa i u KBC-u Zagreb, vjerojatno zbog spajanja, prespajanja novih cijevi došlo do unutarnjih džepova koji su bili pogodni za razmnožavanje legionele”, zaključio je.