Moć Kine raste, a Rusije opada, pa srednja Azija postaje kinesko dvorište. Ovisan o Xiju, Putin glumi da to ne vidi
Na samitu 'anti-NATO-a' dvije zemlje predstavljaju se kao partneri. No, Peking je ljut zbog Putinova posjeta Koreji
“Partnerstvo bez granice” Moskve i Pekinga bit će prvi put najozbiljnije testirano na redovnom sastanku Šangajske organizacije za suradnju, grupe koju neki zovu “anti-NATO” jer su joj članice Kina, Rusija, Iran, Indija, Pakistan, Kazahstan, Uzbekistan, Kirgistan i Tadžikistan. Taj forum, koji se upravo održava u Astani u Kazahstanu, Kina i Rusija već neko vrijeme koriste za širenje svoga utjecaja u centralnoj Aziji.
U toj bivšoj sovjetskoj regiji, koju Moskva smatra svojim dvorištem, preklapaju se globalne ambicije dviju država za koje Vladimir Putin i Xi Jinping tvrde da su “partneri bez granice”. S promjenom odnosa moći, Kina je proširila svoj utjecaj u centralnoj Aziji na račun Rusije; taj se odnos još brže mijenja nakon ruske agresije na Ukrajinu.
“Rat u Ukrajini dokazao je državama centralne Azije da im je za opstanak ključna diversifikacija veza sa svijetom”, rekao je Temur Umarov, stručnjak iz Carnegijevog centra za Rusiju i Euraziju. Iako su se bivše sovjetske republike nastojale derusificirati još od pada Sovjetskog Saveza, rat u Ukrajini “ubrzao je proces zamjene Rusije Kinom”, ističe Umarov.
Lak izbor između Kine i Rusije
Svih pet srednjoazijskih država – Kazahstan, Uzbekistan, Turkmenistan, Kirgistan i Tadžikistan – odbilo je podržati agresiju Rusije na Ukrajinu i ostalo neutralno. Zbog kršenja teritorijalnog integriteta jedne bivše sovjetske republike i same su se osjetile ugroženima. Takvo stajalište odgovara Kini koja – dok se Moskva bavi ratom u Ukrajini – širi svoj utjecaj u centralnoj Aziji. A ta je regija i Kini i Rusiji sve važnija kao strateška prometnica.
Moskvi su srednjoazijska tržišta važna jer preko njih zaobilazi zapadne sankcije. Od invazije na Ukrajinu, Rusija je preko srednjoazijskih posrednika pokupovala više desetaka milijardi dolara vrijednu zapadnu robu, od luksuznih automobila do elektroničkih komponenti koje koristi u vojnoj proizvodnji. Također, Kina kroz srednju Aziju prevozi robu u Rusiju i tako podupire moskovski ratni stroj.
Kineski izvoz u Kirgistan tako se primjerice povećao sa 7,5 milijardi dolara u 2021. na gotovo 20 milijardi dolara u 2023. godini, pri čemu je velik dio te robe bio namijenjen Rusiji, navodi se u biltenu China-Russia Report. Analitičari kažu da će se srednjoazijske države odupirati pritiscima Zapada da spriječe ovakvu trgovinu. “Nemati dobre odnose s Kinom – to njima ne dolazi u obzir”, kaže Niva Yau, stručnjakinja za Kinu u Atlantic Councilu.
Glume da ne vide što Kina radi
Kremlj želi sačuvati utjecaj u svojim bivšim satelitima i zato što su to zemlje s većinskim muslimanskim stanovništvom pa im dobri odnosi trebaju u borbi protiv islamističkog terorizma. Zato će Putin u Kazahstanu imati odvojene sastanke sa šefovima svih šest muslimanskih država Šangajske organizacije.
William Fierman, profesor srednjoazijskih studija na Sveučilištu Indiana, ocijenio je da je Xi Jinpinga pak brine ruska propaganda, koja po srednjoj Aziji širi strah da će migracije iz Kine preplaviti tu rijetko naseljenu regiju.
Međutim, Putin je zbog zapadnih sankcija prisiljen uvelike se oslanjati na Kinu kako bi održao svoje gospodarstvo i vojnu proizvodnju. Zato se mora pretvarati da ne vidi sve razvijenije veze Pekinga s bivšim sovjetskim republikama srednje Azije.
Pruga do Europe zaobilazi Rusiju
Sve veća prisutnost Kine vidljiva je na svakom koraku u toj regiji. Grade se nove željezničke pruge i druga infrastruktura, trgovina i investicije rastu. Kina koristi svoju golemu ekonomsku moć da poveća svoj politički utjecaj. Trgovinska razmjena između Kine i centralne Azije porasla je lani na gotovo 100 milijardi dolara.
Peking je, među ostalim, obećao financirati gradnju željezničke pruge koja će srednju Aziju povezati s Europom zaobilazeći ruski teritorij, a kineski projekti obnovljive energije pomažu smanjiti ovisnost regije o ruskom plinu.
Sovjeti su svaku srednjoazijsku republiku spojili željezničkom prugom i autocestom s Moskvom, ali nisu gradili interne veze među njima, niti ih povezali s ostatkom svijeta. Zato je centralna Azija jedna od prometno najizoliranijih regija na svijetu.
Kinesko osvajanje srednje Azije
Xi Jinping koristi taj nedostatak da bi promovirao svoju viziju gradnje boljih prometnih veza u regiji, objasnio je Wu Xinbo, dekan Instituta za međunarodne studije na Sveučilištu Fudan u Šangaju. Zato će Xi nakon samita posjetiti Tadžikistan. Više od 99 posto stranih ulaganja u tu zemlju dolazi iz Kine, procijenio je nedavno američki State Department.
U Uzbekistanu, Kinezi su izgradili tunel dug 17 kilometara, a kineska tvrtka BYD počela je proizvoditi električna vozila u novoj tvornici u Džizaku. Baterije i druge ključne komponente dolaze iz Kine, a Uzbeci sklapaju i boje automobile; cilj im je proizvesti ih 50 tisuća godišnje. Prošle godine Uzbekistan je 80 posto vozila uvezao iz Kine, jedva pet posto iz Rusije.
Predsjednici Kine, Kirgistana i Uzbekistana potpisali su prošlog mjeseca sporazum o izgradnji željezničke pruge koja bi povezala njihove zemlje. Projekt bi skratio putovanje do Bliskog istoka za više stotina kilometara i omogućio kineskim proizvodima da prečacem stignu do Irana i dalje do Europe. Kineska autocesta već je povezala sjever i jug Tadžikistana, skrativši putovanje za osam sati.
Xijevo nezadovoljstvo Putinom
Sve ove investicije dio su kineskog plana da pomognu centralnoj Aziji da se razvija izvan ruske sjene. No, Rusija i Kina često i surađuju jer im je u zajedničkom interesu da u regiji imaju stabilne režime koji nemaju veze s državama Zapada, napisao je Alexander Gabuev, direktor istraživačkog tima Carnegijevog centra za Rusiju i Euraziju. “Oni žele regionalnu stabilnost temeljenu na autoritarnim režimima koji su sekularni, neislamistički, i u određenoj mjeri represivni.”
Nedavno putovanje Putina u dva kineska susjeda, Sjevernu Koreju i Vijetnam, te nadolazeći posjet indijskog premijera Narendre Modija Moskvi ukazuju da Putin gradi diplomatske odnose nevezano za Peking, zaključila je Theresa Fallon, ravnateljica Centra za ruske i eurazijske studije u Bruxellesu.
Xi nije bio sretan nedavnim Putinovim posjetom Pjongjangu. Ruski predsjednik potpisao je vojni pakt s Kim Jong Unom, za koji se Kina boji da će štetiti njenom utjecaju na Dalekom istoku.
Moć Kine raste, a Rusije opada
Indijski premijer Modi neće doći na šangajski samit u Astanu, ali će idućeg tjedna u Moskvi razgovarati s Putinom, što je udarac Kini. Indija se pridružila Šangajskoj organizaciji za suradnju na poziv Rusije 2017. godine, kad se na poziv Kine pridružio i Pakistan. Ali odnosi Indije s Kinom otad su dodatno zahladili, nakon graničnih sukoba 2020. i 2022. Kakvi su odnosi dviju najmnogoljudnijih država ilustrira podatak da nema izravnih komercijalnih letova između Pekinga i New Delhija.
Kako moć Kine raste, a Rusije opada, Indiju sve više brine geopolitička ravnoteža u regiji, ocijenio je Harsh Pant, profesor međunarodnih odnosa na londonskom King’s Collegeu. “Indiji je odgovaralo dok je Rusija bila dominantan igrač. Ali kako Kina postaje sve važnija i moćnija u centralnoj Aziji, a Rusija postaje mlađi partner, zabrinutost Indije će rasti.”
Zbog svega toga, savezništvo između Moskve i Pekinga nije onakvo kako ga oni opisuju. Dvije zemlje zbližava otpor globalnoj dominaciji Sjedinjenih Država, no ostaje duboko nepovjerenje između Rusije i Kine zbog neriješenih teritorijalnih sporova i nadmetanja za veći utjecaj u susjednoj regiji.