Crnogorski premijer zadovoljan odlukom EU-a: 'Danas je velik dan za nas.' Nije dao jasan odgovor o rezoluciji o Jasenovcu

Europska unija je u srijedu potvrdila na međuvladinoj konferenciji o pristupanju da je Crna Gora ispunila prijelazna mjerila u ključnim poglavljima koja se odnose na pravosuđe i unutarnje poslove, čime dobiva priliku za ubrzanje pristupnih pregovora.

Na međuvladinoj konferenciji o pristupanju potvrđeno je da je Crna Gora ispunila prijelazna mjerila u ključnim poglavljima 23 i 24 što je uvjet za daljnji napredak u pregovorima. Europska unija je istodobno definirala i kriterije za zatvaranje toga temeljnog klastera. Prema novoj metodologiji pregovora, koju je Crna Gora prihvatila, više se ne otvaraju i zatvaraju pojedina poglavlja, nego su ta poglavlja podijeljena u šest tematskih klastera. Najvažniji je 1. klaster koji obuhvaća poglavlja 23. i 24. Nova metodologija također predviđa da se pregovori ne mogu nastaviti dok se ne ispune prijelazna mjerila u najvažnijem klasteru, naročito u poglavljima 23 i 14, koja se odnose na pravosuđe i temeljna prava te pravdu, slobodu i sigurnost. EU prati napredak u usklađivanju i provedbu europske pravne stečevine u poglavljima 23 i 24 čitavo vrijeme tijekom pregovora.

Napredak Crne Gore

“Temeljne reforme i vladavina prava srž su procesa pristupanja EU-u. EU pozdravlja napredak Crne Gore u ispunjavanju privremenih mjerila za relevantna pregovaračka poglavlja. Sada je važno uspostaviti evidenciju provedbe i ostvariti rezultate na terenu i to će biti ključno za dalji uspjeh Crne Gore na putu prema EU-u”, izjavila je belgijska ministrica vanjskih poslova Hadja Lahbib, koja je predsjedavala sastankom.

Premijer Milojko Spajić, koji je predvodio crnogorsku delegaciju, istaknuo je da je ovo veliki dan za njegovu zemlju, koja nije vidjela pomaka u pregovorima praktički od 2017. te je za to posebno zahvalio “našim prijateljima iz regije, naročito Hrvatskoj i Sloveniji” te svima ostalim članicama.

Europska unija će, prema zajedničkoj poziciji EU-a koja je danas prihvaćena na međuvladinoj konferenciji, tražiti od Crne Gore da između ostaloga “uspostavi vjerodostojnu i održivu evidenciju o učinkovitom istraživanju, kaznenom gonjenju i suđenje preostalim slučajevima ratnih zločina, te osigura pristup pravdi i odšteti za civilne žrtve”.

O Jasenovcu

U dokumentu se također traži od Crne Gore da “pojača svoje napore u borbi protiv nekažnjivosti ratnih zločina primjenom proaktivnog pristupa za učinkovito istraživanje, procesuiranje, suđenje i kažnjavanje ratnih zločina u skladu s međunarodnim pravnim standardima”.

Spajić nije u srijedu u Bruxellesu konkretno odgovorio hoće li Crna Gora usvojiti rezoluciju o Jasenovcu, ali je kazao da ne misli da će biti na dnevnom redu parlamenta u petak. Rezolucija o Jasenovcu nalazi se u parlamentarnoj proceduri od 17. svibnja kad su je na inicijativu čelnika crnogorskog parlamenta Andrije Mandića, vođe prosrpske i proruske desnice, podržala 43 od 81 zastupnika u skupštini Crne Gore.

Njezinim bi usvajanjem populistički “Pokret Europa sad” premijera Milojka Spajića trebao smiriti i zadovoljiti proruski i prosrpski dio vladajuće strukture u Crnoj Gori, nakon što je njegova vlada u UN-u podržala Rezoluciju o Srebrenici. I njegovi zastupnici dali su potpis za rezoluciju.

Reakcija Hrvatske

Hrvatska je, međutim, zaprijetila da će usvajanje takve rezolucije usporiti crnogorsku ambiciju da postane punopravna članica EU-a.

Spajić je u Bruxellesu novinarima kazao da je više od 40 rezolucija u parlamentarnoj proceduri “o Jasenovcu, o Palestini, o Šahovićima (zločin nad Bošnjacima u Crnoj Gori)” te da o tome postoji “momentum poslije rezolucije o Srebrenici koju smo zajednički usvojili u UN-u”.

“Crna Gora je multietnička i multikonfesionalna država sa svim tim predstavnicima u parlamentu koji sada imaju potrebu da svaki od tih naroda izgura poneku rezoluciju koja je bitna za njihov politički korpus ili za narode ili regije kojima pripadaju”, rekao je Spajić. Dodao je da on osobno misli kako sve te rezolucije skreću Crnu Goru s nekih važnijih tema, gospodarstva, vladavine prava i sličnog.

Rezolucija na čekanju

Rezolucija o Jasenovcu već mjesec i pol nije se našla na dnevnom redu crnogorskog parlamenta jer su se u vladajućoj većini usuglasili da se o njoj raspravlja nakon što Crna Gora dobije pozitivno izvješće EU-a o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, što se dogodilo u srijedu na Međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu.

Zbog toga crnogorska oporba tvrdi da je Andrija Mandić za 28. lipnja zakazao sjednicu crnogorskog parlamenta s namjerom da dnevni red dopuni rezolucijom o Jasenovcu.

Spajić, pak, misli da u petak u skupštini toga neće biti na dnevnom redu.

Metelko Zgombić: Nepotrebno i neprimjereno

Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova Andreja Metelko Zgombić, koja je u ime Hrvatske sudjelovala na međuvladinoj konferenciji, rekla je da dobrosusjedski odnosi “podrazumijevaju su suzdržati se i ne poduzimati radnje koje bi mogle naštetiti ili koje su suprotne načelu dobrosusjedskih odnosa”.

Na pitanje smatra li Hrvatska da je najavljena rezolucija o Jasenovcu korak prema narušavanju dobrosusjedskih odnosa, Metelko Zgombić je rekla da je taj potez “nepotreban i neprimjeren”. “Crna Gora bi se time dala instrumentalizirati od nekoga izvana i to je nešto što stvarno nije dobra poruka za državu koja želi nastaviti europskim putem”, kazala je.

“Način na koji će se Crna Gora ponašati u idućem razdoblju u bitnome će utjecati na njezin europski put. Mi zaista želimo da Crna Gora prepozna važnost ovog trenutka i prepozna važnost postupanja u skladu s vrijednostima i načelima koja su sastavni dio pregovaračkog procesa”, rekla je Metelko Zgombić. “Mi apsolutno osuđujemo sve zločine, ali posve je neprimjereno da jedna nama susjedna zemlja kao reakciju na rezoluciju o Srebrenici u UN-u pokuša sad otvoriti jedno pitanje koje je davno zatvoreno”, rekla je.