Je li Brozović 'propao'?
Što je dodatni problem, on je jedini zadnji vezni u ekipi
Hrvatska na Europskom prvenstvu ima čak 26 igrača, ali nitko osim Brozovića nije klasični zadnji vezni
Hrvatska je od 2018. jedna od najuspješnijih reprezentacija na svijetu. Na zadnja dva Svjetska prvenstva Vatreni su osvojili medalju, a na oba je turnira najveća snaga momčadi bio njen vezni red. Ivan Rakitić je bio u sredini terena u Rusiji, a njega je na idućem prvenstvu zamijenio Mateo Kovačić, koji već godinama igra u najboljim europskim klubovima. To je bila jedina promjena u veznom redu s Lukom Modrićem kao više od desetljeća stožernim igračem Real Madrida te Marcelom Brozovićem, koji je na oba prvenstva došao kao jedan od najboljih zadnjih veznih na svijetu.
S obzirom na to kakva je kvaliteta veznjaka, nije ni čudno da Hrvatska često igra na posjed, pri čemu joj je cilj u sigurnim zonama kontrolirati utakmicu kako bi tercet u sredini bio najviše na lopti. Ovaj je recept dosad bio uspješan i nije se puno mijenjao.
Međutim, promijenio se status hrvatskog veznog reda koji možda više i nije među najboljima u reprezentativnom nogometu.
Osim Kovačića, koji je trenutno na svom igračkom vrhuncu, vezna linija Vatrenih je u padu. Za Modrića je razumljivo da s uskoro 39 godina na leđima više nije toliko dobar kao što je bio prije. Njegova je uloga u Madridu osjetno manja nego prije te također postoji velika mogućnost da mu je ovo posljednje veliko natjecanje za reprezentaciju. Dok je kod Modrića skroz prihvatljivo da je u padu, isto se ne bi trebalo očekivati od Brozovića. On je igrač koji je samo godinu dana stariji od Kovačića, a dojam je da je puno bliži Modriću po tome u kakvom je padu u posljednjih godinu dana.
Inter je prošle sezone dogurao do finala Lige prvaka, ali Brozović nije bio starter u polufinalnim susretima. Vratio se u prvu momčad u finalu, a nakon toga je igrao završnicu Ligu nacija i pružio solidne partije protiv Nizozemske i Španjolske. To su mu bile posljednje utakmice u reprezentaciji kao igraču milanskog Intera, koji ga je prodao u Al-Nassr.
Brozović je bio samo jedan u nizu igrača iz Europe koji su prošlog ljeta otišli u Saudijsku Arabiju, ali tamošnja je liga svejedno daleko od najjačih nacionalnih liga u Europi. U svim tim velikim transferima sudjelovala su tri-četiri ista kluba iz Saudijske Arabije. Problem je u tome što liga ima 18 klubova, odnosno 14 ekipa je daleko od toga da imaju kvalitetne igrače koji bi mogli ligu učiniti kvalitetnijom. Stoga nema smisla uspoređivati Brozovićeve brojke u novome klubu jer je razina suparnika s kojima se tamo susreće daleko od elitne razine nogometa te ga je jedino mjerodavno gledati kroz prizmu reprezentacije, gdje se primjećuje pad u igrama.
Dalić nema alternativu za Brozovića
Nakon njegova odlaska u Saudijsku Arabiju Hrvatska je odigrala šest utakmica u kvalifikacijama te dvije utakmice na prijateljskom turniru u Egiptu. Brozović je na Svjetskom prvenstvu u Kataru u prosjeku osvojio 50 posto svojih duela, ali tu je brojku u ovih osam susreta dohvatio samo triput. Najviše brine što u posljednjih pet utakmica prije priprema za Euro niti jednom nije prebacio 50 posto osvojenih duela; u tom je periodu osvojio samo 38 posto svojih duela.
Stoga je bilo racionalno postaviti pitanje koliko se Hrvatska može osloniti na Brozovića na ovom prvenstvu.
Malo je tko u medijskom prostoru to propitkivao za vrijeme priprema u Rijeci, odakle su dolazile informacije da je u top formi. Međutim, u utakmici protiv Portugala bio je jedan od slabijih prvotimaca, a i ne može se reći da je dobro odigrao protiv Španjolske. U te je dvije utakmice u prosjeku oduzeo 0,5 lopti po utakmici, a na Svjetskom prvenstvu bi ih u prosjeku osvojio 2,2.
Brozović je također krajem sezone u klubu počeo igrati više prema naprijed kao box-to-box osmica, pri čemu je mogao raditi razliku u napadu protiv tehnički daleko inferiornijih suparnika. U posljednjih pet prvenstvenih utakmica ondje postigao je dva pogotka uz tri asistencije, ali problem je u tome što takva rola nije prenosiva u reprezentaciju. Od njega Zlatko Dalić traži da bude zadnji vezni koji je stabilan u posjedu te svojim trkačkim sposobnostima pomaže u fazi obrane. Sada je očito da Brozović na ovom nivou više ne može ispunjavati te zadatke jednako dobro kao prije, a Dalić se doveo u situaciju da nema rezervnu varijantu.
Hrvatska na Europskom prvenstvu ima čak 26 igrača, ali nitko osim Brozovića nije klasični zadnji vezni.
Kristijan Jakić se u drugom dijelu sezone nametnuo u Augsburgu koji ga je na kraju i otkupio. Imao je solidne brojke u obrambenoj fazi igre i po FBrefovim podacima spada u devet posto najboljih veznjaka u ligama Petice po broju presječenih lopti te u 27 posto najboljih po broju oduzetih lopti i osvojenih zračnih duela. Kod Jakića je jedino problem što nije toliko kvalitetan igrač na lopti, ali zato se može postaviti pitanje preuranjene reprezentativne mirovine jednog drugog bivšeg Vatrenog.
Hrvatska u 4-2-3-1 protiv Albanije?
Milan Badelj je tijekom cijele svoje karijere bio podcijenjen igrač. Njegov odlazak iz reprezentacije nije podigao puno medijske prašine, ali s njim je reprezentacija imala odličnog zamjenskog zadnjeg veznog koji bi odradio dobar posao kad god bi dobio priliku. Iako mu je 35 godina, i dalje igra u Serie A i kapetan je Genoe, momčadi koja je završila na sredini prvenstvene ljestvice. Osjetno je kvalitetniji na lopti od Jakića, a i u ovim godinama spada među ponajbolje veznjake u Europi u određenim defenzivnim kategorijama. Prema FBrefovim podacima je među pet posto najboljih veznjaka u ligama Petice po broju presječenih lopti te u 17 posto najboljih po broju blokiranih i očišćenih lopti.
Nisu Badelj ili Jakić u ovom trenutku bolji veznjaci od Brozovića — kao što to nije ni Josip Mišić ili netko četvrti tko je možda mogao biti pozvan — ali Dalić je bez ijednog od njih, što znači da je i bez opcije da tijekom utakmice izvadi svog startera ako se pokaže da nije na nivou i zamijeni ga donekle sličnim rješenjem. U slučaju ozljede ili suspenzije izbornik bi morao odustati od svog primarnog plana i ili promijeniti taktički pristup, ili koristiti nekog od drugih veznjaka izvan njegove prirodne pozicije i uloge.
Postoji mogućnost da će Dalić protiv Albanije Hrvatsku postaviti u 4-2-3-1, pri čemu bi upravo Brozović završio na klupi. U tom bi slučaju još više do izražaja mogli doći problemi u obrani, a pitanje je koliko Dalić može napraviti da bi kompenzirao te nedostatke. Činjenica je da veznjaci koje ima na raspologanju naprosto više nisu onoliko kvalitetni koliko su bili na prijašnjim natjecanjima.
Hrvatska je do najvećih nogometnih uspjeha u svojoj povijesti došla s ponajboljim veznim redom u reprezentativnom nogometu. Sad je taj vezni red osjetno slabiji, što se pokazalo odmah u prvoj utakmici na Euru, a to je nešto za što će Dalić teško naći lijeka.