Zagreb prilično diže nacionalni prosjek plaća. Na drugom kraju je županija čiji stanovnici primaju čak 35 posto manje od Zagrepčana
No, cijene u maloprodaji u toj županiji nisu ništa niže nego u glavnom gradu
Prosječna plaća u Hrvatskoj, objavljeno je nedavno, u ožujku je bila 1326 eura, ali osim u Zagrebu, u preostalih 20 hrvatskih županija prosječna plaća je manja od tog iznosa.
Zagreb s prosječnom plaćom od 1570 eura nadmašuje nacionalni prosjek za 18,5 posto. U Zagrebu radi gotovo četvrtina ukupnog broja zaposlenih, oni zarađuju više od ostatka Hrvatske i tako podižu nacionalni prosjek.
Nacionalnom prosjeku najbliža Zagrebačka županija
Blizu nacionalnog prosjeka su Istarska, Primorsko-goranska i Zagrebačka županija. Najviše se tom prosjeku, na samo tri eura zaostatka, približila Zagrebačka županija, koja je gospodarski oslonjena na glavni grad, a mnogi njezini stanovnici rade u tvrtkama koje posluju u Zagrebu. Sve ostale županije za nacionalnim prosjekom zaostaju barem desetak posto.
Nasuprot Zagrebu na drugom kraju ljestvice je Virovitičko-podravska županija, a njezini su stanovnici, objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku, imali prosječnu plaću od 1156 eura. To je 14,7 posto manje od nacionalnog prosjeka i čak 35 posto manje od prosječne plaće u Zagrebu.
Virovitičko-podravska županija na drugom kraju ljestvice
Kupnja nekretnine, ugostiteljske ili frizerske usluge u Zagrebu su skuplje nego u Virovitičko-podravskoj županiji, ali cijene u maloprodaji, gdje građani kupuju svakodnevne potrepštine poput hrane, u toj slavonskoj županiji nisu ništa niže nego u glavnom gradu.
U skupini županija koje imaju prosječnu plaću nižu od 1200 eura su i Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska. Među te slavonske županije, koje i po visini BDP-a najviše zaostaju za nacionalnim prosjekom, ugurala se još i Međimurska županija, gdje je u ožujku prosječna plaća bila 1191 euro.
Stopa nezaposlenosti četiri puta veća od zagrebačke
Županija s najnižom prosječnom plaćom ima i najmanju ponudu poslova i najveću stopu nezaposlenih. U Virovitičko-podravskoj županiji u ožujku je stopa nezaposlenosti bila 13,5 posto i više je nego dvaput veća od one na razini Hrvatske, koja je bila 6,2 posto. To je četiri puta veća stopa nezaposlenosti od one u Zagrebu.
S druge strane Međimurska županija, gdje je prosječna plaća tek 35 eura veća od one u Virovitičko-podravskoj, ima stopu registrirane nezaposlenosti 4,7 posto. U toj je županiji stopa nezaposlenosti 50 posto manja nego na razini Hrvatske i gotovo tri puta manja od one u Virovitičko-podravskoj županiji.
Plaće u Slavoniji podiže javni sektor
Bez zaposlenih javnom sektoru, poput obrazovanja, zdravstva, pravosuđa ili policije, prosječna plaća u Virovitičko-podravskoj županiji, ali i ostalim slavonskim županijama, još bi više zaostajala za nacionalnim prosjekom.
Dobar primjer za to je prerađivačka industrija, koja još uvijek zapošljava najviše ljudi u Hrvatskoj. Prosječna plaća u toj djelatnosti u Virovitičko-podravskoj županiji je u ožujku bila 934, eura što je čak 26,44 posto manje od prosječne plaće u istoj djelatnosti na razini države. U Gradu Zagrebu su zaposleni u istoj djelatnosti imali plaću koja je čak za 591 euro, odnosno za 63 posto, veća nego u Virovitičko-podravskoj županiji.
Plaća u trgovini 52,2 posto manja od one u Zagrebu
U trgovini je prosječna zagrebačka plaća od 1407 eura veća za čak 52,2 posto od plaće u istoj djelatnosti u Virovitičko-podravskoj županiji. Prosječna plaća u glavnom gradu u trgovini je vjerojatno dijelom podebljana zbog činjenice da su sjedišta svih velikih maloprodajnih lanaca u Zagrebu, pa se tu isplaćuju i one najveće, upravljačke plaće. No, ne može to, s obzirom na to da trgovina zapošljava više od 230 tisuća ljudi u Hrvatskoj, imati tako veliki utjecaj.
Stoga omjer prosječnih plaća u istoj djelatnosti, koja je u privatnom vlasništvu, dobro pokazuje razlike u primanjima u različitim hrvatskim krajevima. Uz današnje zaostajanje u standardu, one znače i puno niža primanja u budućnost, kad današnji radnici postanu umirovljenici.