Vlada konačno priznala da su u Hrvatskoj neki proizvodi nepravedno i bez razloga skuplji nego u ostatku EU-a
Skupina zemalja, u kojoj je i Hrvatska, želi da EU riješi problem trgovačke prakse koja dovodi do različitih cijena
U nedavno objavljenom izvještaju o zajedničkom europskom tržištu, koji je napisao po nalogu država članica Europske unije, bivši talijanski premijer Enrico Letta upozorio je na problematičnu praksu zbog koje su identični proizvodi skuplji u jednoj državi članici u odnosu na drugu, iako se ta razlika ne može objasniti niti opravdati, primjerice, višim plaćama ili poreznim stopama.
Ukidanjem te prakse, procjenjuje se, europski potrošači mogli bi uštedjeti i do 14 milijardi eura. Stoga se u Europskoj uniji sada pojavila skupina država članica koje žele da se tome stane na kraj. Predvodi ih Nizozemska, a priključilo joj se još šest zemalja. Među njima je, kako doznajemo, i Hrvatska.
Rasprava u petak
Njihov zajednički dopis na dnevnom je redu sastanka Vijeća za konkurentnost ovoga petka. Novog ministra gospodarstva Antu Šušnjara, dakle, na prvom EU sastanku čeka rasprava o inicijativi pokrenutoj u vrijeme Damira Habijana. Problematična praksa na koju se, uz Nizozemsku i Hrvatsku, žale još i Belgija, Češka, Danska, Luksemburg i Slovačka, naziva se “teritorijalno ograničenje opskrbe” (engl. kratica TSC).
Riječ je o praksi po kojoj trgovci na malo ne mogu nabaviti određenu robu direktno od proizvođača ili distributera iz druge države članice. Njih se upućuje na distributera te robe u njihovoj državi, a to često znači da plaćaju višu nabavnu cijenu od trgovaca koji su robu nabavili direktno od proizvođača ili distributera iz države članice u kojoj je roba proizvedena. U konačnici veća nabavna cijena koju je morao platiti trgovac znači i da je krajnja cijena koju plaća potrošač skuplja.
Jeftinije u Sloveniji
Ovakva praksa posebice pogađa trgovce iz manjih ili ekonomskih slabijih država, jer je njihova pregovaračka snaga slabija i veća je šansa da će morati pristati na veću nabavnu cijenu. Iako nije glavni krivac, i ova je praksa dijelom pridonijela tome da je inflacija u državama srednje i istočne Europe koje su članice Unije bila veća nego u “starim” članicama.
Tako su i hrvatski mediji, ali i građani protekle tri godine stalno upozoravali kako su isti proizvodi u Hrvatskoj značajno skuplji nego u Njemačkoj, Austriji ili Sloveniji. I to unatoč tome što Hrvatska na te proizvode ima sniženu stopu PDV-a kao i spomenute države, te znatno niže plaće u maloprodaji.
(Ne)poštene cijene
Iz Ministarstva gospodarstva potvrdili su nam prošloga tjedna da se Hrvatska “pridružila nizozemskoj inicijativi” jer teritorijalna ograničenja opskrbe “predstavljaju prepreku neometanom poslovanju na unutarnjem tržištu i značajan trošak”.
“Republika Hrvatska smatra kako uklanjanje prepreka treba biti ključni prioritet, što pomaže i u održavanju poštenih potrošačkih maloprodajnih cijena prehrambenih i neprehrambenih proizvoda. Kao rezultat toga, mogu se spriječiti neopravdane razlike u cijenama za širok raspon često korištenih artikala”, odgovorili su iz Ministarstva na naš upit.
Na kojim je sve proizvodima primijećena razlika u cijeni koja bi mogla biti posljedica upravo ovakve prakse te kolika je prosječno ta razlika, iz Ministarstva gospodarstva nisu precizirali. U dopisu koji je upućen Vijeću spominje se, pak, kao i u odgovoru Ministarstva, tek “širok raspon često korištenih artikala”, uz dva-tri primjera, poput konzerviranog povrća i deterdženata za pranje rublja.
Bruxelles na potezu
Prema informacijama iz Ministarstva, nizozemska delegacija će na sastanku ovoga petka prezentirati rezultate jedne starije studije koja je provedena na području Belgije, Luksemburga i Nizozemske. U svom izvještaju citira je i Letta: potrošačke cijene u pograničnim regijama Njemačke i Francuske “često su niže nego u susjednim zemljama Beneluxa, a taj je dio cjenovnih razlika teško objasniti razlikama u cijeni rada, poreznim stopama, trošarinama ili cijenama najma“.
Prije četiri godine detaljnu analizu provela je i Europska komisija. Upravo je u tom dokumentu navedena procjena da bi ukidanje ove prakse rezultiralo uštedama za krajnje potrošače u iznosu do čak 14 milijardi eura. Sedam država članica, među kojima je i Hrvatska, sada očekuje da se Bruxelles konkretnije pozabavi ovim problemom i predloži moguća rješenja.