Vlada ide u nove porezne promjene. Cijenjeni ekonomist posve rezignirano za Telegram: 'Jedino nam preostaje ulagati u beton'

Novi predizborni udar na lokalne čelnike

Najavom dodatnih olakšica u porezu na dohodak od sljedeće godine Vlada će smanjiti prihode lokalnih jedinica, ali i manevarski prostor lokalnim čelnicima za snižavanje stopa poreza na dohodak, koji je vjerojatno dobar dio njih planirao u godini lokalnih izbora.

Lani su ukidanje prireza u Zagrebu nadoknadili maksimalnim podizanjem stopa poreza na dohodak, dok su porezne stope podigli i Split i Rijeka, ali ne onoliko koliko su mogli. Ako su planirali rasterećenja od sljedeće godine, morat će prije odluka o novim stopama ukalkulirati povećanje olakšica koje će propisati Vlada.

Povećanje neoporezivog odbitka s 560 na 600 eura, koje je najavio ministar financija Marko Primorac, trenutnu prosječnu plaću u Hrvatskoj bi povećalo za desetak eura.

Prosječna plaća ide gore za desetak eura

Posljednji podaci DZS-a kažu da je prosječna bruto plaća u Hrvatskoj 1830 eura i samac u Zagrebu bi nakon povećanja neoporezivog odbitka na ime poreza na dohodak izdvajao deset eura manje nego dosad.

Kako su u različitim gradovima i općinama od ove godine različite i stope poreza na dohodak, tako bi se razlikovalo i to povećanje plaća, ali s obzirom na to da se osobni odbitak neće značajno povećati ta odstupanja neće biti tako velika.

Ministar je na konferenciji koju je organizirala Američka gospodarska komora u Hrvatskoj objavio i da će se povećati i osobni odbici za članove obitelji, ali nije otkrio koliko, pa je zasad nemoguće reći koliko bi se zahvaljujući toj promjeni trebala povećati neto primanja građana.

Nastavak dosadašnje Vladine politike

Vlada će po pitanju promjena u porezu na dohodak nastaviti svoju dosadašnju politiku povećanja neoporezivih primitaka, poput božićnica, regresa, darova za djecu, nagrada i bonusa, ali Primorac zasad ne govori koliko će se u tom dijelu povećati pragovi.

U svakom slučaju, i to će omogućiti povećanje primanja građana s time da će ukupan iznos koji su poslodavci spremni izdvojiti ići radniku.

Na neoporezive primitke se osim poreza na dohodak ne plaćaju ni doprinosi pa to povećanje primanja neće utjecati ni na buduću mirovinu radnika, ali ni na trenutne prihode zdravstvenog i mirovinskog sustava.

Lani neoporezivi primici porasli za 30 posto

Posljednjih godina Vlada je značajno podizala pragove za neoporezive primitke pa su poslodavci povećavali svoje isplate. Prema podacima Porezne uprave, lani su poslodavci, u što je uključena i država kao najveći poslodavac, radnicima isplatili ukupno više od dvije milijarde eura tih primitaka, što je bio rast od 30 posto u odnosu na prethodnu godinu.

I to nije ni za jedan euro povećalo prihode mirovinskog i zdravstvenog sustava. Niti će imati ikakav utjecaj na mirovine radnika koji su dobili taj novac. No, sigurno je povećalo potrošnju u državi, a samim time i zaradu i dobit kompanija. Omogućilo je to poslodavcima da povećanjem primanja zadrže određeni dio radnika, bez pritisaka da dodatno povećaju bruto plaće.

Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, koji je i sam bio u radnoj skupini za porezne promjene kad je bivši ministar Zdravko Marić krenuo u smanjenje opterećenja poreza na dohodak, kaže da je povećanje osobnog neoporezivog odbitka nedovoljno.

‘Povećanje neoporezivih primitaka pogrešno’

“Porezni odbitak sporo raste i realno je sve manji što znači da je sve slabiji i porezni štit, posebice za one s prosječnim primanjima, odnosno za srednji sloj. To znači da ti ljudi koji žive od plaće i čine slabašni srednji sloj u Hrvatskoj zapravo imaju sve veće porezno opterećenje u odnosu na ostale u državi”, pojašnjava Lovrinčević.

Dok povećanje osobnog odbitka smatra nedovoljnim, povećanje neoporezivih primitaka Lovrinčević smatra pogrešnim.

“Time se poslodavcima omogućava da zadrže radnike, ali i da plaće zadrže na niskim razinama. Koliko god se ti neoporezivi primici povećali i koliko god to povećalo primanja radnika, ništa to neće donijeti u dva glavna stupa solidarnosti u državi, mirovinskom i zdravstvenom sustavu. U njima će i dalje biti visoki deficiti”, napominje Lovrinčević.

Država slabi dva glavna stupa solidarnosti

Time će se svima u državi slati poruka da su ljudi nakon umirovljena prepušteni sami sebi, da se moraju brinuti sami za sebe i u takvoj situaciji ih neće, dodaje Lovrinčević, mučiti moralna dvojba trebaju li i sami koliko god mogu izbjegavati plaćanje javnih davanja.

“U takvoj situaciji imaju puno pravo zadržati kapital za sebe i uložiti ga u jedino što je ujedno što je u Hrvatskoj isplativo, nekretnine, kako bi se barem malo pobrinuli za svoju starost”, kaže analitičar.

Ako se ljudi sve više budu tako ponašali to će onda značiti pritisak na tržište nekretnina i sve više gradnje za investiranje, a manje za stanovanje.

Nastavit će se izvlačiti novac kroz dividendu

Profitirat će, naravno, i kompanije koje posluju na domaćem tržištu jer će veća potrošnja povećati njihove profite, pa ćemo opet, procjenjuje Lovrinčević, svjedočiti tome da inozemne kompanije kroz dividendu izvlače novac iz Hrvatske umjesto da ga investiraju. Domaćim poslodavcima, rezignirano zaključuje, ostaje da ga investiraju u beton, odnosno nekretnine i nadaju se u budućnosti zaradi od rente ili prodaje tih nekretnina.

Što se tiče najave da će država osmisliti i porezne olakšice za one koji su se iselili, kako bi ih potaknula na povratak, Lovrinčević kaže da je teško komentirati taj dio poreznih promjena dok se o njima ništa ne zna, ali da je očito u osnovi ideja da će u porezno povoljnijoj situaciji biti oni koji su odavno zaključili da se odlaskom moraju pobrinuti za svoju mirovinu, od onih koji su svojim radom održavali i mirovinski i zdravstveni sustav.