Velika je drama oko Srebrenice i Palestine. Uoči glasanja, Vučić priča o milijunima ubijenih Srba, Pandorinoj kutiji i hrvatskim nacistima
Hrvatska je već odgovorila na obje teme koje tresu svijet. No, domaća ljevica traži priznanje Palestine
Uz ratove u Ukrajini i na Bliskom istoku, međunarodna zajednica mora ovih dana odgovoriti na dva politički krajnje delikatna pitanja: hoće li danas biti izglasana rezolucija o genocidu nad Bošnjacima u BiH te hoće li druge zemlje priznati Palestinu nakon što su to učinile Irska, Norveška i Španjolska.
Hrvatska je već odgovorila na oba ta pitanja. Bosanski veleposlanik pri UN-u Zlatko Lagumdžija objavio je početkom svibnja da je Hrvatska postala supokroviteljica rezolucije o genocidu u Srebrenici. Usvajanjem tog dokumenta Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasit će 11. srpnja Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida 1995. godine u Srebrenici.
Slično je učinjeno prihvaćanjem rezolucija o Holokaustu i o genocidu u Ruandi. Činjenice koje su iznesene u ovoj rezoluciji utvrđene su presudama Haškog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde, kao i domaćih sudova, priopćile su autorice rezolucije Njemačka i Uganda.
Podučavanje o genocidu u Srebrenici
Za genocid nad najmanje 8372 Bošnjaka i druge ratne zločine u srebreničkoj regiji osuđeno je na ukupno oko 700 godina zatvora više od 50 osoba. Među ostalima, doživotnu zatvorsku kaznu dobili su ratni vođa bosanskih Srba i zapovjednik njihove vojske Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Još 32 članice UN-a supokroviteljice su rezolucije, među ostalima BiH, Hrvatska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Bugarska i Albanija.
Od europskih država to su još Francuska, Velika Britanija, Italija, Poljska, Turska, Nizozemska, Belgija, Austrija, Švedska, Finska, Danska, Irska, Estonija i Litva. Također i Sjedinjene Države, Kanada, Jordan, Malezija, Bangladeš, Novi Zeland i Čile, kao i Organizacija islamske suradnje koju čini 57 zemalja.
Rezolucije Generalne skupštine nisu obavezujuće i najčešće pozivaju članice, Vijeće sigurnosti ili neko drugo tijelo UN-a da postupaju kako je navedeno u prihvaćenom dokumentu. Među ostalim, prijedlogom ove rezolucije poziva se članice da u svojim školama podučavaju o genocidu u Srebrenici.
Vučićeva Pandorina kutija
Srbija se, očekivano, žestoko protivi rezoluciji, a predsjednik Aleksandar Vučić već danima lobira u New Yorku kako bi spriječio njeno donošenje. Tako je, među ostalim, ustvrdio da rezolucija neće pridonijeti miru i niti izliječiti rane iz prošlosti, već da će “samo produbiti jaz među narodima i dovesti do novih tenzija na zapadnom Balkanu“.
U lobiranju Vučić koristi i lažni argument “what about?”, pa pita što će se dogoditi nakon što se rezolucijom “otvori Pandorina kutija”. “Želite li reći da ono što je učinjeno sovjetskom narodu u Drugom svjetskom ratu nije bio genocid? Hoćete li reći da milijuni Srba, koje su u Prvom i Drugom svjetskom ratu ubili njemački nacisti, hrvatski nacisti i svi ostali – nije genocid?”
Ljevica za priznanje Palestine
Što se pak tiče priznanja Palestine nakon Španjolske, Irske i Norveške, predsjednik vlade Andrej Plenković jasno je rekao: “U ovom trenutku ne razmišljamo o tome. Naša je stalna pozicija ona bazirana na rješenju dvije države, ali na način da dođe do dogovora obiju strana”. To je stajalište istovjetno stavu vodećih europskih zemalja i Sjedinjenih Država.
Predsjednik Zoran Milanović optužio je Plenkovića da ne može samostalno odlučivati o tako teškoj odluci i ignorirati njega, koji ima ulogu u formuliranju vanjske politike. Šefovi oporbenih stranaka Peđa Grbin, Anka Mrak Taritaš, Marijana Puljak i Radimir Čačić izjasnili su se za priznanje Palestine, a Možemo! je i službeno zatražio da se o tome raspravi u Saboru. Robert Golob, predsjednik slovenske vlada, koja je početkom svibnja pokrenula proceduru za priznanje Palestine, pozvao je u pismu liderima EU-a one članice koje još nisu priznale Palestinu da se pridruže Sloveniji.
Palestinsku državnost su od 1988. godine priznale 143 od 193 članice Ujedinjenih naroda. To ne uključuje Sjedinjene Države, najznačajnijeg saveznika Izraela, ni cijeli niz europskih država: Njemačku, Francusku, Veliku Britaniju, Italiju, Nizozemsku, Belgiju, Dansku, Finsku, Austriju, Švicarsku, Grčku, Hrvatsku, Sj. Makedoniju, Portugal, Litvu, Latviju i Estoniju, kao ni Japan, Južnu Koreju, Australiju, Novi Zeland i Kanadu.