Ukrajinci lome Bidena, pitanje je vremena kad će SAD pregaziti Putinovu crvenu liniju. Rat uskoro ulazi u ekstremno opasnu fazu
Ukrajinske diplomatske napore podržavaju neki od najviših Bidenovih saveznika
Među članicama NATO saveza sve više zamaha dobiva ideja da se Ukrajini dopusti da zapadnim oružjem gađa vojne mete unutar ruskih granica, što je korak kojem se Bijela kuća donedavno odlučno protivila zbog straha da bi se rat Moskve protiv susjeda mogao pretvoriti u izravan sukob sa zapadnim saveznicima.
Ruska nova prekogranična ofenziva na ukrajinsku sjeveroistočnu regiju Harkiv uzdrmala je Kijev, a poteškoćama branitelja doprinijela je činjenica da ne smiju upotrijebiti napredno zapadno naoružanje za udare na vitalno važne linija opskrbe koje opslužuju agresorsku vojsku. Američki državni tajnik Antony Blinken navodno je među onima koji guraju predsjednika Joea Bidena da olabavi ograničenja Ukrajini, koja su više od dvije godine ograničavala upotrebu zapadnog oružja na područja unutar vlastitih međunarodno priznatih granica.
Ograničenja ozbiljno štete braniteljima
Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je The New York Timesu prošli tjedan da su ograničenja Moskvi dala “veliku prednost”. “Imamo oružje, ali ga ne možemo upotrijebiti protiv Rusa dok ne prijeđu našu granicu”, rekao je za Newsweek Jegor Černijev, član ukrajinskog parlamenta i zamjenik predsjednika Odbora za nacionalnu sigurnost, obranu i obavještajne poslove.
“Imali smo informacije prije najnovije ruske ofenzive u blizini Harkova o tome da okupljaju trupe i o njihovoj opremi, ali nismo mogli ništa učiniti”, dodao je Černijev. “Nismo ih mogli napasti i zato nismo mogli spriječiti ovaj napad. Zbog toga smo izgubili neka sela, neke teritorije, izgubili smo svoje vojnike i civile. To je smiješno.”
Ukrajina u diplomatskoj ofenzivi
Ukrajina ubrzano prikuplja odobrenja od drugih država članica NATO-a za to da upotrijebi dalekometno oružje protiv ciljeva unutar Rusije. Neke zemlje, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Estoniju, Latviju, Litvu, Španjolsku, Finsku i Poljsku, već su izrazile podršku namjeri Kijeva da napada ruske mete gdje god želi, javlja Newsweek.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u ponedjeljak kako vjeruje da je “došlo vrijeme za razmatranje nekih od ovih ograničenja”, a visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku Josep Borrell rekao je u utorak da su neke europske nacije već odlučile ukinuti ograničenja. “Stvari se mijenjaju”, znakovito je konstatirao.
Odlučni Macron i plašljivi Scholz
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji se nalazi na čelu skupine članica NATO-a koje se zalažu za odlučniju akciju u Ukrajini, također je u utorak rekao kako savez mora dopustiti Kijevu da “neutralizira vojne lokacije s kojih se ispaljuju projektili, ali ne i druge civilne ili vojne ciljeve. Time ne idemo u eskalaciju.”
No, njemački kancelar Scholz u istoj je prigodi bio karakteristično oprezan, rekavši da svaka ukrajinska uporaba zapadnog oružja “uvijek mora biti unutar okvira međunarodnog prava”.
Biden se općenito protivio bilo kakvoj eskalaciji u Ukrajini, pa njegova administracija ne prihvaća napade ukrajinskih bespilotnih letjelica unutar Rusije, glatko odbija dopustiti Kijevu korištenje američkog oružja unutar ruskih granica i odbacuje mogućnost NATO-ovih “čizama na terenu” u Ukrajini.
Kijev želi zeleno svijetlo SAD-a
“Nećemo ratovati protiv Rusije u Ukrajini”, rekao je predsjednik ubrzo nakon što je započela ruska invazija u proljeće 2022. “Izravan sukob između NATO-a i Rusije je Treći svjetski rat. I nešto što moramo nastojati spriječiti.” No, postoji sve više znakova koji ukazuju na neslogu unutar Bidenove administracije.
Blinken i njegov State Department navodno se zalažu za popuštanje ograničenja na korištenje američkog oružja. Ministar obrane Lloyd Austin nagovijestio je promjenu politike u pogledu obaranja ruskih zrakoplova koji lete iznad ruskog teritorija, rekavši ovog mjeseca da je “zračna dinamika malo drugačija”.
Dok europska potpora ofenzivnim akcijama Ukrajine raste, Černijev, koji je također stalni šef ukrajinske delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, kaže: “Razumijemo da je važnije imati dopuštenje od SAD-a. Znam da se o tome raspravlja, ali još uvijek nemamo odluku”, dodao je. “Stvarno se nadam da će ova odluka biti donesena što je prije moguće i da će to biti znak za druge zemlje.”
Kremlj zvecka nuklearnim oružjem
Parlamentarna skupština NATO-a u ponedjeljak je usvojila rezoluciju kojom se savezničke prijestolnice pozivaju da ukinu “neka ograničenja upotrebe oružja koje su NATO saveznici dali za napade na legitimne ciljeve u Rusiji”. Oleksandr Merežko, član ukrajinskog parlamenta i predsjednik Odbora za vanjske poslove tog tijela, rekao je za Newsweek kako je “siguran” da je odluka SAD-a već donesena. “Sudeći prema Blinkenovoj izjavi, SAD ne ohrabruju udare Ukrajine na ruskom teritoriju, ali u isto vrijeme neće zabraniti takve udare.”
Naravno, Kremlj i dalje nastoji iskoristiti zabrinutost Zapada zbog mogućeg širenja rata. “Konstantna eskalacija može dovesti do ozbiljnih posljedica”, rekao je predsjednik Vladimir Putin novinarima u utorak. “Ako se te ozbiljne posljedice dogode u Europi, kako će se ponašati Sjedinjene Države, imajući u vidu naš paritet u području strateškog oružja?”
Kako pomoći Ukrajini?
NATO saveznici intenzivno raspravljaju o tome kako pojačati potporu Ukrajini i osnažiti Kijev koji se trese pod ruskom višestrukom ofenzivom, kombiniranom s kontinuiranim napadima projektilima i bespilotnim letjelicama na ciljeve diljem zemlje.
Predložene su mjere poput ukidanje ograničenja na korištenje zapadnog oružja, raspoređivanje neborbenih snaga NATO-a u Ukrajini, pa i korištenje savezničke protuzračne obrane u zemljama na istočnom krilu za zaštitu dijelova Ukrajine. Ukrajinski vrhovni zapovjednik, Oleksandr Sirski, ovaj je tjedan potpisao dekret kojim se francuskim vojnim instruktorima daje dopuštenje za korištenje ukrajinskih baza.
Trupe NATO saveza na granicama?
“Još uvijek nemamo nikakvu odluku o tome ni od jedne zemlje”, rekao je Černijev o mogućnosti dolaska snaga NATO u Ukrajinu. “Otvoreni smo za bilo koji način na koji se zapadne trupe mogu uključiti u obranu našeg teritorija”, dodao je.
Predložena je i opcija pozicioniranja NATO-ovih trupa duž ukrajinske granice s Bjelorusijom kako bi se spriječila bilo kakva ponovna invazija sa sjevera, kao i sličnu zaštitnu ulogu duž granice s moldavskom odmetnutom regijom Transnistrijom na jugozapadnoj granici Ukrajine. “Ne govorimo o izravnim sukobima s Rusima u Donbasu ili Harkovu”, pojasnio je Černijev.
Zapad oklijeva, Ukrajinci ginu
No, kao i kod svih velikih zapadnih intervencija, tempo trenutnih rasprava povremeno se čini nestvarno sporim. Za to vrijeme, ukrajinske trupe prisiljene su na povlačenje s dijelova teritorija na mnogim dijelovima fronte. “Svaki put smo dobili ono što smo tražili, ali nakon šest mjeseci, osam mjeseci, devet mjeseci, godinu dana uvjeravanja”, rekao je Černijev. “I to nas košta života naših najiskusnijih vojnika, borbeno spremnih jedinica i naših civila.”
“Gubeći vrijeme Rusiji dajemo vremena za pripremu obrane, pa postaje vrlo teško potisnuti ih s okupiranih teritorija”, dodao je. “Gubili smo trupe tijekom mjeseci dok smo čekali te različite vrste oružja. Sada smo u istoj situaciji”, zaključio je za Newsweek.