Što se zapravo sve krije u 'kroatizaciji medija' koju želi DP? Na meti su i 'protuhrvatske' knjige, filmovi, kvizovi, pa čak i Krleža

DP također želi preuzeti kontrolu nad HRT-om i Hinom, kao i nad Leksikografskim zavodom Miroslava Krleže. Telegram je prije nekoliko dana opširno pisao o tome što je sve u programu DP-a, možete to pročitati OVDJE.

‘Hrvatski kulturni imaginarij’

Tvorci DP-ovog političkog i izbornog programa nazvali su takvo preuzimanje kontrole nad obrazovnim sustavom, kulturnim institucijama i medijima kao “stvaranje novog hrvatskog kulturnog imaginarija”, koji se odnosi i zahvaća niz ministarstava.

“Za provedbu ovoga programa novoformirana Vlada će odmah početi raditi najprije na snaženju svijesti o hrvatskom nacionalnom identitetu u svim elementima kulture i medija, te još i na uklanjanju interesnih skupina koje su godinama radile na uvođenju globalističkih sadržaja u ovu problematiku”, stoji u programu DP-a.

Dalje se navodi da će “središnje kulturno tijelo” svojim sadržajnim odlukama, “ali i financijskim uputama pokrenuti identitetska pitanja na svim planovima javnoga života te će posebnu pozornost posvetiti uvođenju zanemarenih identitetskih područja kao što će od onih medija i udruga koje dobivaju javni novac tražiti snažniju kroatizaciju sadržaja”.

Temeljna revizija financiranja

DP najavljuje da će se izvršit reforma upravljanja javnim televizijskim i radijskim servisom, kao i Hinom. Kažu da je potrebno napraviti “temeljnu reviziju” financiranja onih udruga koje su se “do danas izravno bavile antihrvatskim djelatnostima, pokušavajući umanjiti institucije hrvatske kulture kao i svijest o hrvatskom identitetu”.

Direktno spominju list Novosti, za koji kažu da će se u suradnji s Ministarstvom znanosti napraviti revizija dodjeljivanja sredstava, kao i nekim portalima i tiskovinama, “zbog očite antihrvatske djelatnosti koju razvijaju godinama”.

HDZ im ne želi dati što traže

Domovinski pokret danas je ključan HDZ-u, relativnom pobjedniku izbora, za sastavljanje Vlade. No, iz dosad vladajuće stranke, piše Jutarnji, DP-u su poručili kako bi im “bilo najbolje da zaborave svoja obećanja o provođenju sveobuhvatne kulturne revolucije preuzimanjem kontrole nad Ministarstvom kulture i medija”. Ipak, neki dužnosnici DP-a tvrde kako je preuzimanje kontrole nad ministarstvom ključno za realizaciju nekih njihovih predizbornih obećanja.

“Moje je stajalište da u pregovorima s HDZ-om trebamo inzistirati na Ministarstvu kulture. Moramo ako mislimo ispuniti neke od najvažnijih dijelova našeg izbornog programa. Na vaše pitanje bez kojih resora ne možemo, ja bih vam odgovorio ovako. Domovinski pokret ne može bez ministarstava kulture, iseljeništva i demografije te poljoprivrede. To smo obećali svojim biračima. Tekst izbornog programa je nešto čemu težimo, a jasno nam je da će poneki kompromis biti nužan za sklapanje dogovora”, rekao je dužnosnik DP-a za Jutarnji.

U izbornom programu, iz famozni “imaginarij”, najavljuje se i osnivanje povjerenstva koji će “izvršiti analizu, a onda predložiti mjere kroatizacije programa državne televizije, kao i radija, i svih njihovih programa”, uz reformu Hrvatskog audiovizualnog centra, te potpunu promjenu u “valorizaciji filmskih projekata koji se u toj instituciji financiraju javnim sredstvima”.

Jurčević uvjerava da on nije za zabrane

Detaljnije o tome što bi bila “kroatizacija sadržaja u medijima” koji i dalje žele biti sufinancirani javnim sredstvima, kao i što znači kroatizacija HRT-ova programa, Jutarnji je doznao od nekoliko dužnosnika DP-a.

Josip Jurčević, novoizabrani saborski zastupnik, objašnjava kako je kroatizacija širok pojam, koji podrazumijeva “vraćanje nekim standardima jer se mnogo krivotvorina prikazuje na javnoj televiziji”. “Ministarstvo kulture, recimo, financira dokumentarni film ‘Petnaest minuta – Masakr u Dvoru‘ koji se bazira na izmišljotinama, izdaje tone knjiga koje su protuhrvatske i čiji je sadržaj protivan činjenicama koje su još prije ustanovili naši istraživači i povjesničari”, objašnjava Jurčević.

Nastavlja i da Hrvatski audiovizualni centar “daje novac za svakakve filmove”, te da bi to trebalo promijeniti. Objašnjava kako svaka država ima određene vrijednosti, a te vrijednosti bi prema njegovom mišljenju trebale biti ugrađene u obrazovni i kulturni sustav, kao i u institucije koje se plaćaju javnim novcem. No, Jurčević za Jutarnji objašnjava kako nije za zabrane, već da javne institucije određuju što se može financirati javnim novcem. “Privatnim sredstvima radite što hoćete”, rekao je Jurčević.

Reforma HRT-a

DP bi, kaže drugi sugovornik, napravio totalnu reformu HRT-a, s novim programskim smjernicama i s drugačijim odabirom gostiju, jer “ne mogu se na javnoj televiziji propagirati osobe i stavovi koji su protuhrvatski.

“Kroatizacija HRT-a treba ići do zadnjih detalja. Koliko god vama to možda bilo nevažno, ne smije se dogoditi da na jednom od najgledanijih kvizova na javnoj televiziji bude postavljeno pitanje kako se zove neki sportski klub Beograda. A da ne govorim o tome kako se na HRT-u tretiraju naši književnici”, kaže sugovornik.

Ne može ‘neki Tomislav Tomašević’ oduzimati ulice

Sugovornik navodi i primjer iz kvizova, pa tako kaže da se uvijek kada se pojavi neko pitanje o hrvatskoj književnosti, to onda budu pitanja o Jurici Pavičiću, Anti Tomiću i Predragu Matvejeviću. “To narodu mora biti jasno. Slično je i sa sadržajem u školskim udžbenicima. Hrvatske sadržaje treba unositi ne samo u književnost i povijest nego u sve školske predmete – i to s jasnim pogledima na hrvatsku državnosti i na hrvatsku državu!”, kaže sugovornik Jutarnjeg.

Dalje govori o Antunu Bonifačiću, koji je u NDH bio čelnik Odjela za kulturne veze Ministarstva vanjskih poslova, a u vrijeme Tita predsjednik Hrvatskog oslobodilačkog pokreta, pa kaže da mu “neki Tomislav Tomašević” ne može oteti ulicu “jer je bio ustaški činovnik”. “Bonifačić je samo obavljao kulturne poslove u državnoj administraciji i bio je veliki stručnjak. Pa njegova knjiga ‘Vječna Hrvatska‘ morala bi se čitati kao obavezna lektira. Umjesto toga, Bonifačiću se u Zagrebu oduzima ulica”, kaže sugovornik.

Žele ukloniti ‘skandalozne crtiće’ s HRT-a

DP se zalaže za to da se rodna ideologija ukloni iz obrazovnog sustava, a s HRT-a “skandalozni crtići” u kojima se ona promovira. Sporni su im crtići u kojima se transrodnost prikazuje kao nešto normalno ili poželjno, objašnjava jedan od sugovornika iz DP-a.

Leksikografski zavod Miroslav Krleža DP želi preimenovati u “Hrvatski leksikografski zavod Miroslav Krleža”, a žele provesti i reviziju programa Dubrovačkih ljetnih igara, kao i “vraćanje toga festivala tradicijskim oblicima povezanim s hrvatskom dramskom, književnom i likovnom baštinom”.

Vigilare dao jasnu poruku DP-u, a ministrica suzdržano komentira

A što o svemu kaže dosadašnja ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek? “Čitajte vi naš program i sve će vam biti jasno. Ja sam bila koordinatorica izbornog programa HDZ-a. U ovih osam godina postigla sam mnogo. Iza nas su rezultati i na to smo ponosni”, hvali se ministrica Jutarnjem, koja se pak suzdržala od komentiranja DP-ovog izbornog programa.

Svoj stav oko pregovora DP-a i HDZ-a zauzela je i ultrakonzervativna udruga Vigilare, koja je objavila tekst s naslovom: “Na čemu Domovinski pokret mora inzistirati u pregovorima s HDZ-om?”. Navode kako bi DP trebao postaviti “jasne nacionalne i vrijednosne kriterije”, poput demografske obnove, povratka Hrvata iz inozemstva i sprječavanje masovnih migracija. Kažu i da DP treba inzistirati na tome da SDSS ne može biti dio vlasti.

“Potrebno je prekinuti dotok novca Novostima i četničkoj literaturi kao što je knjiga ‘Krajina‘. ‘Srpski svet‘ u Hrvatskoj treba eliminirati iz proračuna”, nastavljaju iz Vigilarea, pa kasnije pišu da se treba ustavno zaštititi nerođenu djecu u skladu s programom u kojem život počinje začećem. “Mora se nastaviti zauzimati i za uklanjanje rodne ideologije iz Hrvatske, a posebno iz vrtića i škola. Za takvu zadaću bilo bi važno imati utjecaj u ministarstvu školstva i obrazovanja”, kažu iz udruge.

Što ako pregovori zapnu?

Jutarnji je potom pitao Jurčevića mislili da će HDZ doista pristati na drastične promjene sadržaja, poput deratifikacije Istanbulske konvencije, koju DP traži.

“Recimo da naši pregovori s HDZ-om zapnu na Istanbulskoj. Neke stvari, znate, možemo riješiti i na referendumu. Dakle, idemo na referendum, pa neka građani razriješe neki spor, dilemu ili neriješeno pitanje. Tražit ćemo i reformu izbornog sustava, a ja se zalažem i za ustavnu zabranu pobačaja. To je stajalište koje ću zastupati i na stranačkim tijelima”, rekao je Jurčević.

Saborski zastupnik DP-a kaže i da “dobro zna” gdje su granice i do kuda se mogu raditi kompromisi, a da se pritom ne kompromitiraju obećanja dana biračima. “Kada pregovori dođu u fazu da nešto zapne, ja ću znati procijeniti možemo li od nečega odustati i do koje mjere”, kaže Jurčević.

HDZ kaže da neće raditi istu grešku kao s Mostom

Iz HDZ-a pak tvrde da s DP-om neće učiniti istu pogrešku kao s Mostom, odnosno, da neće dopustiti da čelnik nekog ministarstva “privatizira” taj resor i provodi svoju politiku. “Jedna je politika, a to je politika Vlade, i svi resori u Vladi moraju provoditi jedinstvenu politiku. To svi moraju shvatiti, drugo ne dolazi u obzir”, kaže sugovornik iz HDZ-a.

Ministarstvo koje bi vodio neki sugovornik iz DP-a neće provoditi politiku te stranke, već će prema riječima izvora iz HDZ-a, provoditi jedinstvenu politiku koalicijske vlade. “Dakle, provodit će između partnera dogovoren plan rada nove Vlade. Nadležnosti nad nekim resorom neće ‘otklizati‘ u ruke koalicijskog partnera. To ne dolazi u obzir. Pogotovo nakon lekcije koju smo naučili s Mostom, takvu grešku više nećemo ponoviti. Ne znam mogu li biti jasniji”, kaže HDZ-ovac.

HDZ-ovac je na kraju poručio da “stvari postaju jasnije kada se pročitaju imena autora izbornog programa DP-a”, jer među njima nema predsjednika Ivana Penave i zamjenika Marija Radića. HDZ-ovac zaključuje kako je uvjeren da će se na kraju s DP-om postići dogovor.