Poznato je da Ustavni sud podržava politiku HDZ-a. SDP ima plan kako da im zezne većinu
Predsjednički izbori se neće moći održati ako ne popunimo Ustavni sud, upozorava Grbin
Idućeg tjedna istječe osmogodišnji mandat desetero sudaca Ustavnog suda, a saborski Odbor za Ustav još nije raspisao javni poziv za izbor novih sudaca. Andreju Abramoviću, Ingrid Antičević Marinović, Snježani Bagić, Branku Brkiću, Mariju Jelušiću, Lovorki Kušan, Josipu Leki, Rajku Mlinariću, Davorinu Mlakaru i Miroslavu Šumanoviću mandat završava 7. lipnja, no Ustav im omogućuje ostanak na dužnosti najdulje šest mjeseci nakon isteka mandata.
Ipak, nikad se dosad nije dogodilo da će, kako se sada čini, ustavnim sucima isteći mandat, a da javni poziv nije raspisan, piše novinar Novog lista Dražen Ciglenečki.
U oporbi su prilično iznenađeni što predsjednik Odbora za Ustav Ivan Malenica prošlog tjedna nije sazvao sjednicu kako bi se pokrenuo postupak izbora ustavnih sudaca.
‘Izvan svake pameti’
“Znam da se mandat članova Ustavnog suda može produljiti za šest mjeseci, ali mi smo dovedeni u vrlo kratke rokove u kojima moramo obaviti obiman posao. Zato koristim i ovu priliku da pozovem Malenicu da što prije sazovu sjednicu Odbora za Ustav. Ovo čekanje je izvan svake pameti. Bit će doista bizarno ako će se javni poziv raspisati nakon što je već istekao mandat ustavnim sucima”, rekao je Peđa Grbin Novom listu.
Predsjednik SDP-a smatra kako je za javni poziv primjeren rok 30 dana, kakav je bio i 2017., kad su posljednji put birani članovi Ustavnog suda, njih troje. Ako će se i sada odrediti isti rokovi, male su šanse da se proces izbora obavi do 15. srpnja i ljetne saborske pauze, pa je za očekivati kako bi se izbor dovršio najesen.
Kompromis među parlamentarnim strankama ključan je dio ovog procesa, a HDZ bi prema nekim predviđanjima do dvotrećinske podrške mogao i zaobilaženjem ljevice, SDP-a i Možemo!. No, u realnosti je takav scenarij malo vjerojatan.
Ravnopravni u pregovorima?
“Naš plan je nastupiti s drugim strankama ljevice i centra da zbog vremenskog tjesnaca, jer predsjednički izbori se neće moći održati u slučaju da ne popunimo Ustavni sud, ne bismo kao 2016. morali pristati i na potpuno neprihvatljive kandidate druge strane”, ističe Grbin u razgovoru za Novi list.
Uvjereni su u SDP-u da bi s Možemo!, IDS-om, Centrom, Platformom Sjever i još nekim manjim centrističkim strankama mogli ravnopravno pregovarati s HDZ-om i Domovinskim pokretom.
Ako bi se biralo svih desetero članova Ustavnog suda, većina i oporba bi vjerojatno predložile po petero kandidata.
SDP-ov plan o šestero sudaca
Međutim, Ciglenečki piše kako u SDP-u postoji ideja da se sada pristupi izboru samo šestero članova, tri plus tri. To bi umnogome promijenilo način na koji je Ustavni sud odlučivao posljednjih godina. Naime, tih šestero sudaca bi s Miroslavom Šeparovićem, Matom Arlovićem i Goranom Selancom, kojima mandat traje do listopada 2025., malo promijenili omjere glasanja u Ustavnom sudu.
Poznato je da Ustavni sud posljednjih godina gotovo u pravilu podržava politiku HDZ-a. Tek troje, najviše četvero članova Ustavnog suda zastupaju suprotne stavove. Ako bi se jednom od njih, Selancu, pridružila još troje ustavnih sudaca spremnih glasovati protiv onoga za što se zalaže Šeparović, Ustavni sud ne bi više mogao rutinski presuđivati u prilog Vladi Andreja Plenkovića i HDZ-a. Za odluku Ustavnog suda potrebno je minimalno sedam glasova, a Šeparović, Arlović i troje njihovih budućih kolega koje bi predložio HDZ ne bi ih imali sami.
Plenkovićeva stranka stoga će inzistirati na tome da se izabere svih desetero sudaca kako bi omjer snaga i dalje neupitno bio na njihovoj strani, doduše nešto nepovoljniji, s omjerom 7:6.