Politico rasturio hrvatskog premijera. Tvrdi da iza sporne ideje stoji njegova gramzivost: 'Reci da nije tako, Plenko'
Plenković se, smatra Politico, bori za još jednu fotelju EPP-a kako bi se izborio za sebe
Europski čelnici na sinoćnjem neformalnom sastanku u Bruxellesu nisu riješili pitanje raspodjele vodećih funkcija u EU-u. Da će uslijediti takav razvoj događaja, piše Politico, bilo je jasno već tijekom zajedničke večere lidera koji su, nakon uživanja u crnoj kolji i francuskoj slastici rum babi, shvatili da će razgovori o funkcijama završiti u slijepoj ulici.
“Imali smo dobru raspravu, koja je išla u pravom smjeru, ali večeras nemamo dogovor”, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel po završetku sinoćnje neformalne radne večere. Izostanak dogovora mogao bi imati značajan utjecaj na stranke europskog centra.
Politico piše da ako se grupacije koje se okupljaju oko troje konzervativnih desnih lidera, talijanske premijerke Giorgije Meloni, mađarskog premijera Viktora Orbana i francuske krajnje desne političarke Marine Le Pen, bolje organiziraju do redovitog samita koji će se održati 27. i 28. lipnja, i na kojem će se pokušati postići konkretan dogovor o raspodjeli funkcija, svojim potezima mogle bi preoblikovati europski politički krajobraz.
Pohlepa Europske pučke stranke
Jedna od ključnih prepreka u dogovoru, ističe Politico u analizi, jest pohlepa Europske pučke stranke (EPP), u čijoj grupaciji je i HDZ, a koja želi funkciju i utjecaj u Europskom vijeću. EPP predlaže da se mandat predsjednika Europskog vijeća podijeli na dva dijela. Tako bi dvije i pol godine mandata na čelu Vijeća bio netko iz redova EPP-a, a ostatak mandata netko iz redova socijalista.
Ovu ideju plasirao je premijer Andrej Plenković. U dijelu političkih, diplomatskih i novinarskih krugova u Bruxellesu svojim potezom ostavio je dojam da se bori za još jednu visoku dužnost za pučane kako bi se možda izborio za sebe, s obzirom na to da ga se ranije spominjalo kao jednog od kandidata europskih pučana za neke visoke funkcije u EU-u. No, socijalistima se ta ideja nije pretjerano svidjela, a Politico se uz frazu “Reci da nije tako, Plenko” pita sprema li se premijer za preuzimanje kakve dužnosti.
Plenković je kazao kako ne zna tko je te informacije pustio van, ali je potvrdio da stoji iza te ideje. “Stojim iza svega što sam rekao i mislim da je to dobro za našu političku obitelj”, ustvrdio je. Kazao je i kako uopće nije zainteresiran za neku od europskih funkcija te da je “željan trećeg mandata na čelu hrvatske Vlade”.
Ljutnja Giorgije Meloni
Kao jedna od prepreka spominje se i Meloni koju je razbjesnio prethodni razgovor pregovarača iz stranaka centra, u koji nije bila uključena. Politico piše da je Meloni naljutilo što su lideri fokusirani na fotelje, umjesto da razgovaraju o europskim izborima, na kojima je grupa Europskih konzervativaca i reformista (ERC), kojima pripada i njena stranka, ostvarila dobre rezultate, te u tome traže poruke birača.
Sličnog stava je i Orban, koji smatra kako čelnike “nije briga za stvarnost, za rezultate europskih izbora, a niti za volju europskih građana”. Ako ERC i ostale stranke krajnje desnice, poput Fidesza i AfD-a, prevladaju razlike i ujedine se, onda sve oklade oko raspodjele funkcija padaju u vodu, jer bi marginalci koji su dobili mandat na europskim izborima mogli otežati čitavu priču. Kao prilog toj tezi spominje se i stav Mađarske koja nema namjeru podržati Ursulu von der Leyen na čelu Europske komisije.
Kristaliziranje imena na funkcijama
Europski lideri kroz razgovore pokušavaju dogovoriti tko će biti na poziciji predsjednika Europske komisije, Europskog vijeća, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku i predsjednika Europskog parlamenta.
S obzirom na odnos snaga u Europskom vijeću, gdje EPP ima 12 predsjednika vlada, u Europskom parlamentu gdje ima 190 od 720 zastupnika, najizglednijim se čini da će kandidatkinja EPP-a Ursula von der Leyen dobiti drugi mandat na čelu Europske komisije, a Roberta Metsola ostati predsjednica Europskog parlamenta u prvoj polovici mandata ovoga parlamentarnog saziva.
Za predsjednika Europskog vijeća kristalizira se ime bivšeg portugalskog premijera Antonija Coste, iz redova socijalista, te estonske premijerke Kaje Kallas za visoku predstavnicu za vanjsku politiku i sigurnost koja dolazi iz redova liberala.
EPP-u ide čelna pozicija u Komisiji
Predsjednika Komisije imenuje Europsko vijeća kvalificiranom većinom i tu odluku treba potvrditi Europski parlament. Predsjednika Europskog vijeća biraju samo članovi toga najvišeg tijela i tu Parlament nema nikakvih ovlasti.
Slično vrijedi i za predsjednika Parlamenta kojeg biraju zastupnici, dok Vijeće nema nikakvu ulogu. Međutim, odluke o vodećim dužnostima uvijek se donose u paketu jer je potrebno voditi računa o odnosu snaga vodećih političkih skupina, o tome da ne budu svi iz istoga dijela EU-a, o ravnoteži između velikih i malih zemalja, o rodnoj ravnopravnosti.
Načelno je već dogovoreno da mjesto predsjednika Europske komisije pripadne Europskoj pučkoj stranci, daleko najvećoj političkoj skupini u Europskom parlamentu i u Europskom vijeću, mjesto predsjednika Europskog vijeća trebali bi dobiti socijalisti, a mjesto visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku trebalo bi pripasti liberalima. Europska pučka stranka, socijalisti i liberali imaju većinu od oko 400 zastupnika u Europskom parlamentu koji ima 720 zastupnika.