Pokrenuta peticija protiv vojnog roka, pripremaju se i tužbe: 'Diskriminirat će muškarce, a one s prigovorom savjesti kažnjavati'
Oglasila se Inicijativa protiv obveznog vojnog roka
Inicijativa protiv obveznog vojnog roka reagirala je na najavu vraćanja obveznog vojnog roka. U svojem priopćenju navode da je “glavni stožer Oružanih snaga već pripremio prijedlog koji će biti upućen Vladi, a ministar obrane Ivan Anušić rekao da bi provođenje temeljne vojne izobrazbe moglo započeti već sljedeće godine sa smanjenim kapacitetom”.
Najavljeno je da bi vojni rok trajao tri mjeseca. Ostaje mogućnost i za priziv savjesti, no tada bi se odrađivala civilna služba u dvostruko duljem trajanju. “Ovakav prijedlog obveznog vojnog roka je protuustavan, krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima te je ekonomski štetan”, naglašavaju u priopćenju koje potpisuje koordinator Inicijative i izvršni direktor Centra za ekonomsko obrazovanje Hrvoje Marković.
Podsjeća da Ustav RH dopušta prigovor savjesti državljanima koji zbog svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu spremni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti te da su te osobe dužne ispunjavati druge dužnosti u civilnoj službi.
Podsjećaju na presudu protiv Armenije
“Ovakvo omogućavanje alternativnog načina služenja je u skladu s člankom 9. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koji jamči slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi”, piše Marković.
“Međutim, Europski sud za ljudska prava zauzeo je stajalište da civilna služba ne smije imati odvraćajući ili represivni učinak – upravo ono što je ministar Anušić najavio da će imati”, navodi.
Podsjeća na presudu suda u Strasbourgu protiv Armenije iz 2018. u kojoj se sud priklonio mišljenju Europskog odbora za socijalna prava prema kojemu alternativna služba ne smije trajati više od 50 posto dulje od vojne službe.
‘Iznimke osobe poput premijera Plenkovića’
“S obzirom na to da je u Armeniji zakonom određeno da alternativna služba traje gotovo dvostruko duže od vojnog roka, Sud je utvrdio da ona ima odvraćajući i mogući represivni učinak te utvrdio povredu članka 9. Europske konvencije o ljudskim pravima”, piše Marković.
“Stoga je jasno da bi uređenje vojnog roka i civilne službe u Hrvatskoj prema najavama ministra obrane također predstavilo kršenje prava na prigovor savjesti te povredu Povelje i Konvencije. Najavljeni vojni rok problematičan je i iz drugih aspekata ljudskih prava”, upozorava.
Dodaje da Ustav propisuje vojnu obvezu i obranu Hrvatske kao dužnost svih za to sposobnih državljana. Prema važećem Zakonu o obrani, svi državljani – i muškarci i žene – koji su između 18 i 50 (žene) odnosno 55 (muškarci) godina starosti su vojni obveznici. “Jedine iznimke su osobe koje su, poput premijera Plenkovića, ocijenjene nesposobnim za vojnu službu”, navodi se u priopćenju.
Žene služe pod istim uvjetima kao muškarci
“Žene koje danas služe kao djelatne vojne osobe pridonose obrani Republike Hrvatske pod istim uvjetima kao i njihovi muški kolege. To je dokaz da su i žene i muškarci sposobni za obavljanje vojničkih dužnosti u oružanim snagama. Međutim, Zakonom o obrani su žene izričito oslobođene novačke obveze i obveze služenja vojnog roka, a ministar je najavio da će tako ostati i u novom zakonu”, podsjeća Marković.
Smatra to diskriminatornim uređenjem vojne obveze koje krši ustavne odredbe o jednakosti pred zakonom i ravnopravnosti spolova te upozorava na negativne ekonomske posljedice ove odluke. “Pritom ne govorimo o direktnim troškovima koji proizlaze iz provedbe programa, premda, ako će slijediti primjere većine državnih rashoda, vrlo će vjerojatno premašiti procjene”, smatra.
“Trošak služenja vojnog roka nije samo zbroj troškova smještaja, prehrane, prijevoza i obuke 18 tisuće mladića svake godine. Pravi trošak ročnika koji prisilno obavlja neku službu je iznos po kojemu bi se on odlučio za tu službu svojom voljom. On plaća razliku između tog iznosa i naknade koju će dobivati za prisilni rad”, upozorava Marković.
Prisiljavanje osobe na rad protiv njezine volje
“Kada se nekoga prisili da provede tri ili čak šest mjeseci u službi protiv njegove volje, on zapravo plaća porez u naravi koji iznosi razliku između onoga što (eventualno) prima kao naknadu i onoga što bi zaradio na poslu koji bira svojom voljom. Štoviše, poslodavci već godinama ističu nedostatak radne snage u Hrvatskoj kao jedan od glavnih izazova u svom poslovanju”, podsjeća.
“Odgoda ulaska desetaka tisuća ljudi na tržište rada svake godine značajno bi pogoršala postojeće stanje te imala potpuno suprotni efekt od politika kojima se nastoji riješiti taj problem”, dodaje se u priopćenju Inicijative. Marković poziva Vladu da odustane od uvođenja vojnog roka.
“Vlada treba razmotriti i uvesti drugačije politike poput revizije plaća vojnih službenika i uspostave robusne ugovorne pričuve. To bi omogućilo oružanim snagama ispunjenje obrambene funkcije bez kršenja prava i sloboda građana i s manje troškova za gospodarstvo”, naglašava u priopćenju.
Vojna obaveza ne smije biti nametnuta
“Ako se uvodi obveza služenja vojnog roka, ona se ne smije nametnuti građanima samo zato što su rođeni kao osobe određenog spola. Trajanje civilne službe ne smije imati odvraćajući učinak prema osobama s prigovorom savjesti”, smatra Marković.
Najavljuje pravne korake poput prijedloga za ocjenu ustavnosti, tužbe Europskom sudu za ljudska prava, udružene tužbe za zaštitu od diskriminacije, upravnih prigovora i sporova te javne prosvjede i referendum s ciljem zaustavljanja politike koja je ekonomski štetna i krši ljudska prava.
Poziva sve građane, organizacije civilnog društva, sindikate i udruge poslodavaca da se pridruže peticiji protiv uvođenja obveznog vojnog roka. Građani peticiju mogu potpisati OVDJE.