Pitanje je dana kada će Ukrajinci zapadnim oružjem napasti Rusiju. Putin će sigurno uzvratiti, a ove opcije su mu na raspolaganju
Putin će se, nema sumnje, osvetiti. Ima nekoliko kombinacija, a nuklearni udar zvuči najzlokobnije
Velika Britanija, Francuska i Sjedinjene Američke Države isporučile su Ukrajini moćne dalekometne rakete za borbu protiv Rusije.
Zapadne rakete korištene su s razornim učinkom protiv ruske vojske na okupiranim područjima, ali Kijev je morao koristiti vlastitu opremu za napade na ciljeve unutar same Rusije. To bi se uskoro moglo promijeniti.
Dok Putinove snage napadaju Harkiv, drugi najveći grad u Ukrajini, Velika Britanija i Francuska dale su Kijevu zeleno svjetlo da koristi njihovo oružje za napade na vojne ciljeve u Rusiji. Velika Britanija je osigurala Ukrajini napredne krstareće rakete Storm Shadow, dok je Francuska isporučila svoju verziju raketa, pod nazivom Scalp.
Promjena narativa
Jens Stoltenberg, šef NATO-a, također podržava korištenje zapadnog oružja tijekom ukrajinskih napada na Rusiju. Sjedinjene Američke Države dosad su odbijale ukinuti zabranu korištenja svog oružja u prekograničnim napadima zbog straha da bi napadi na ruskom tlu mogli izazvati eskalaciju sukoba.
Međutim, došlo je do velike promjene. Predsjednik Joe Biden jučer je dao Ukrajini dopuštenje da lansira američke rakete na Putinovu vojsku unutar Rusije, ali samo oko Harkiva, rekli su dužnosnici.
Ako zapadne rakete prijeđu granice Ukrajine, nije jasno kako će Kremlj reagirati. Putin je prikazao sukob protiv Ukrajine, koju podržava Zapad, kao egzistencijalnu borbu za opstanak Rusije, i teško je zamisliti da Moskva neće nastojati uzvratiti na neki način. The Times je u svom članku izložio koje sve opcije ima Putin.
Opcija nuklearnog napada
Rusija je mnogo puta prijetila korištenjem nuklearnog oružja zbog podrške Zapada Ukrajini. Ipak, snaga tih prijetnji kao da je oslabila zbog stalnog ponavljanja, a ukrajinski i zapadni dužnosnici pokušali su uvjeriti svijet da Putin blefira.
Rusku retoriku također je neizravno osudila Kina, koja je ruski glavni saveznik. Rekli su da su nuklearne prijetnje neprihvatljive, a kineski predsjednik Xi Jinping nasamo je upozorio Putina na sastanku u Moskvi prošle godine da ne izvodi nuklearne napade. Međutim, Kremlj to opovrgava.
Rusija je nedavno započela vježbe s taktičkim nuklearnim oružjem blizu Ukrajine, što većina analitičara smatra činom zastrašivanja, a ne znakom da se Moskva priprema za napad. NATO kaže da nije vidio nikakve znakove da se Rusija sprema lansirati rakete.
Mala vjerojatnost napada
Dužnosnici u Moskvi spominjali su ideju nuklearnog testa kao način prisiljavanja Zapada da odustane od podrške Ukrajini. Dmitrij Suslov, viši član moskovskog Vijeća za vanjsku i obrambenu politiku (CFDP, SVOP), think tanka koji konzultira Kremlj, napisao je ovaj tjedan da bi Rusija mogla provesti “demonstrativnu” nuklearnu eksploziju kako bi uvjerila Zapad u opasnosti dopuštanja Ukrajini da slobodno koristi svoje oružje.
Moskva je posljednji put provela nuklearni test 1990., dok je Washington to učinio 1992. godine. Iako analitičari kažu da je malo vjerojatno da bi Rusija posegnula za nuklearnim udarom, nitko ne isključuje tu mogućnost u potpunosti.
Jedan faktor koji bi mogao učiniti svaku analizu nevažnom je Putinovo mentalno stanje. Njegova invazija na Ukrajinu već je Europu uvela u najveći rat u zadnjih gotovo 80 godina.
Putin nije jedini koji odlučuje
Radi se o potezu koji je šokirao čak i njegove najbliže savjetnike te postoji zabrinutost da je njegov krug smanjen na malu skupinu tvrdolinijaša. Ipak, Putin ne bi bio jedini odgovoran za pritisak crvenog gumba.
“Putin nije jedina osoba koja donosi odluke u tome – postoji mnogo ljudi između njega i onih koji bi zapravo lansirali rakete,” rekao je Keir Giles, analitičar za Rusiju u Chatham Houseu, britanskom think tanku.
“Morate pretpostaviti da su svi u tom krugu iracionalni ili loše informirani kao Putin”, rekao je.
Sabotaža iz sjene
Osim nuklearne opcije, Kremlj bi mogao narediti povećanje napada na ciljeve na Zapadu kako bi osakatio infrastrukturu i povećao troškove za zapadne vlade koje podržavaju Ukrajinu. Ruski agenti već su osumnjičeni za niz incidenata u Velikoj Britaniji, Estoniji, Njemačkoj, Poljskoj i Litvi.
Dva muškarca s dvojnim njemačkim i ruskim državljanstvom uhićena su u Njemačkoj prošlog mjeseca pod sumnjom da su planirali bombaške napade i palež američkih vojnih objekata. Poljska je također uhitila devet osoba koje je optužila za “premlaćivanja, palež i pokušaj paleža” u ime ruskih obavještajnih službi. U travnju je britanski muškarac optužen za palež imovine povezane s ukrajinskim biznismenom u istočnom Londonu. Vjeruje se da ga je regrutirala Moskva.
Zapadni dužnosnici zabrinuti su da napadi zapravo kampanja kojom se želi podrivati javna podrška Ukrajini. Kaja Kallas, estonska premijerka, rekla je prošlog tjedna da Rusija vodi “rat iz sjene” protiv zapadnih zemalja, dok je Norveška upozorila da je sabotaža od strane Kremljevih agenata “stvarna i ozbiljna” prijetnja. Kremlj bi također mogao narediti svojoj vojsci hakera da djeluje. Britanska zdravstvena služba, NHS, posebno je ranjiva na ruske hakerske napade, navode iz think tanka Henry Jackson Society.
Potezi u Baltiku
Moskva bi mogla poduzeti neku vrstu vojne operacije u baltičkoj regiji kako bi testirala NATO-ovu predanost članku 5. Gabrielius Landsbergis, litavski ministar vanjskih poslova, rekao je ovog mjeseca da je njegova vlada zabrinuta da bi Rusija mogla prisiliti susjednu Bjelorusiju da “eskalira” napetosti u regiji.
U ožujku je Aleksandar Lukašenko, bjeloruski predsjednik, pitao vojnog zapovjednika mogu li njegove trupe zauzeti i zadržati strateški važan prostor poznat kao što je prevlaka Suwlaki. Taj djelić zemlje manji od 100 kilometara, koji prolazi kroz Poljsku i Litvu, odvaja rusku enklavu Kalinjingrad od Bjelorusije.
Kontrolom tog teritorija, Rusija bi mogla lišiti NATO članice Estoniju, Latviju i Litvu kopnenih veza sa svojim saveznicima u Europi. Već postoje indikacije da Rusija možda nešto planira u regiji. Moskva je nedavno izjavila da će precrtati granice u Baltičkom moru, prije nego što je brzo odustala od te ideje. Švedska je također upozorila da bi Rusija mogla pokušati zauzeti strateški važan otok Gotland.
Nova mobilizacija
Svaki veliki napad Kijeva zapadnim oružjem unutar Rusije vjerojatno bi povećao podršku Putinu i mogao bi mu omogućiti da poveća broj vojnika u Ukrajini. Stotine tisuća muškaraca sposobnih za borbu pobjeglo je iz Rusije nakon što je Putin neočekivano najavio nacionalnu mobilizaciju 2022. godine
Ruska propaganda nastojala je usporediti rat u Ukrajini s borbom protiv nacističke Njemačke, ali ti napori nisu uvijek bili uspješni. Međutim, slike zapadnih raketa koje udaraju rusko srce mogle bi Putinu omogućiti da uvjerljivije tvrdi da je Rusija u smrtnoj opasnosti, apel koji bi vjerojatno uzrokovao da se Rusi u većem broju okupe oko zastave, piše The Times.