Pavliček strepi da bi mu sin mogao postati nebinaran ako 20 studenata upiše rodne studije na Filozofskom: 'Propast će nam Hrvatska'

'Ne želim imati uniseks toalete kao u Švedskoj', apelirao je zastupnik

18.01.2024., Zagreb - Marijan Pavlicek prati konferenciju za medije kolegice iz kluba..
 Photo: Patrik Macek/PIXSELL
FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Saborski zastupnik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček pozvao je ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa da ne odobri pokretanje Rodnih studija na Filozofskom fakultetu ustvrdivši kako je riječ o teroru manjine nad većinom.

Istanbulskom konvencijom rodna ideologija uvedena je na mala vrata u hrvatski pravni i obrazovni sustav, a uvođenjem Rodnih studija će biti uvedena na velika vrata, kazao je Pavliček u slobodnom govoru u ime Kluba Hrvatskih suverenista, stranke Pravo i pravda i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića.

Zagrebački Filozofski fakultet pokreće novi studij – Rodni studiji, koji bi, daju li nadležna tijela “zeleno svjetlo”, od 2025./2026. godišnje trebao upisivati 20 studenata, kojima će tri obavezna kolegija biti Feministička teorija, Rodna povijest i Feministička metodologija.

‘Želim da moje dijete koje je muško ostane muško’

„To je jednostavno nedopustivo, dosta mi je terora manjine nad šutljivom većinom, u Hrvatskoj živi 85 posto kršćana i dosta je više da mi manjina pod okriljem i farsom zaštite manjinskih prava nameće svoju ideologiju, u ovom slučaju rodnu ideologiju”, kazao je.

Pavliček je poručio kako želi da njegovo dijete koje je muško ostane muško. „A ne da sutra bude žensko, a prekosutra neka nebinarna osoba, ne želim imati uniseks toalete kao u Švedskoj, ne želim imati toalete za muške, ženske i srednje osobe, ovo je ugrožavanje prava većine.”

To će ‘nepovratno odvesti državu u propast’

Očekuje, kaže, da ministar Fuchs ne da pozitivno mišljenje za uvođenje Rodnih studija jer će to ”nepovratno odvesti državu u propast”.

Inače, program rodnih studija već je prošao na Vijeću fakulteta, potom kroz složen proces vrednovanja na Sveučilištu u Zagrebu, što uključuje i recenzentski postupak (2 inozemna i 1 domaći recenzent), te na Vijeću društveno-humanističkoga područja i Senatu Sveučilišta u Zagrebu.