Oštra poruka Ministarstva: 'Ovaj postupak Crne Gore ne može se smatrati dobronamjernim. Reagirat ćemo na odgovarajući način'
U oštrom priopćenju MVEP kaže da je ovaj potez neprihvatljiv, neprimjeren i nepotreban
Ministarstvo vanjskih poslova reagiralo je priopćenjem na usvajanje Rezolucije o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen u crnogorskom parlamentu. Iz resora Gordana Grlića Radmana kažu da žale što je Crna Gora odlučila zanemariti pozive Republike Hrvatske da ne politizira žrtve Jasenovca i ne povlači poteze koji bi se na negativan način mogli odraziti na naše bilateralne odnose i europski put Crne Gore”.
“Republika Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirbe, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije”, stoji u priopćenju.
Iz Ministarstva kažu da je nedvojbeno da se motiv za donošenje rezolucije nalazi u činjenici da je u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda inicirana rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici. Ta je rezolucija usvojena 23. svibnja. “Iz navedenog jasno proizlazi da se rezolucija o Jasenovcu donijela kako bi se obezvrijedila i relativizirala UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici, koji je utvrđen nizom presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i u presudi Međunarodnog suda od 26. veljače 2007.” priopćilo je Ministarstvo.
‘Niti je dobronamjerno niti je dobrosusjedski’
“Ovaj postupak Crne Gore ne može se smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim u odnosu na Republiku Hrvatsku niti je u skladu s deklariranim ciljem članstva Crne Gore u Europskoj uniji”, navode iz MVEP-a.
“Nastavno na nedavan pozitivan Izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), Republika Hrvatska očekivala je da će se Crna Gora suzdržati od svake aktivnosti koja bi mogla voditi k narušavanju ili pogoršavanju dobrosusjedskih odnosa te da će svoje napore usmjeriti na ispunjavanje uvjeta i mjerila u pristupnom procesu od kojih su neka posebno važna za Republiku Hrvatsku”, navodi se u priopćenju.
‘Crna Gora mora pokazati napredak’
Ministarstvo nadalje podsjeća da, prema Zajedničkom stajalištu EU-a s Međuvladine konferencije od prije dva dana, “Crna Gora mora pokazati napredak i rezultate vezano za procesuiranje ratnih zločina, uključujući utvrđivanje odgovornosti na visokim razinama, rješavanje slučajeva nestalih osoba kao i pitanje odšteta za žrtve te zaštitu nacionalnih manjina i njihovih prava”.
Hrvatska, navodi Ministarstvo vanjskih poslova, očekuje da Crna Gora hitno pristupi utvrđivanju odgovornosti za zločine koje su njezini državljani izvršili tijekom agresije na Hrvatsku devedesetih godina. “To osobito uključuje i one počinjene prilikom napada na Dubrovnik koji je započeo 1. listopada 1991. i opsade grada koja je trajala do svibnja 1992., kao i zločine počinjene nad hrvatskim državljanima u Crnoj Gori, uključujući u logoru Morinj u kojem je bilo zatočeno više od 350 hrvatskih državljana od rujna 1991. do kolovoza 1992., te pitanje pravednih naknada za sve bivše logoraše”, stoji u priopćenju.
“Uzimajući u obzir stvarnu svrhu ovog čina Skupštine Crne Gore, kojim se Crna Gora stavila u položaj koji Republika Hrvatska ne može tumačiti dobrosusjedskim i suprotan je namjerama razvoja prijateljskih odnosa, Republika Hrvatska zadržava pravo reagirati na odgovarajući način”, zaključuje se.