Izvori iz Bruxellesa za Radio Slobodna Europa: 'Da, Plenković je fotelju Charlesa Michela tražio za sebe'
Hrvatski premijer se, prema ovim izvorima, naumio skrasiti u Bruxellesu za dvije i pol godine
Dugogodišnji dopisnik Radija Slobodna Europa (RFE) iz Bruxellesa Rikard Jozwiak u sklopu svog redovitog newslettera objavio je niz insajderskih informacija o raspodjeli vodećih pozicija u raznim institucijama Europske unije, odnosno o čelnim ljudima Europske komisije, Europskog vijeća, Europskog parlamenta te o poziciji šefa vanjske politike EU-a. Kao kandidata za jednu od glavnih funkcija, nasljednika Charlesa Michela, navodi – hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
Prema svemu sudeći, njemačka kandidatkinja desnog centra iz Europske pučke stranke (EPP) Ursula von der Leyen dobit će na ovotjednom samitu podršku većine lidera država članica da ostane još pet godina na čelu Europske komisije, dok će njezina kolegica iz EPP-a, Maltežanka Roberta Metsola, funkciju predsjednice Europskog parlamenta vjerojatno zadržati još dvije i pol godine. Metsola bi potom ulogu prepustila kandidatu iz druge najveće skupine, progresivnog saveza Socijalista i demokrata (S&D) lijevog centra u sada već klasičnom dogovoru o podjeli vlasti na čelu Europskog parlamenta.
Opći je konsenzus i oko toga da će bivši portugalski ljevičarski premijer Antonio Costa (S&D) zamijeniti Charlesa Michela na mjestu predsjednika Europskog vijeća, a estonska premijerka Kaja Kallas iz liberalne grupe Renew Josepa Borrella na mjestu visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku, piše Jozwiak.
Pohlepni EPP traži više
Novinar dodaje kako se ovaj proces mogao okončati već prošlog tjedna na neformalnom sastanku čelnika EU-a u Bruxellesu, ali prema nekoliko izvora s kojima je razgovarao, dvije su stvari spriječile dogovor. Za početak, EPP, grupacija kojoj pripada Plenkovićev HDZ, a koja je izašla kao pobjednik nedavnih izbora za Europski parlament – traži više.
Osim predsjedanja Europskom komisijom i Europskim parlamentom, EPP želi za sebe i polovicu mandata predsjednika Europskog vijeća. Uobičajeno je da predsjednik Europskog vijeća ima mandat od pet godina, a nakon dvije i pol godine 27 šefova država i vlada EU-a ocjenjuju posao koji je obavio nositelj te dužnosti i – barem je tako bilo do sada – obnavljaju mu mandat za još dvije i pol godine.
Također, uobičajeno je dosad bilo da najveća politička grupacija u parlamentu može predložiti svog kandidata za mjesto predsjednika Europske komisije, dok druga i treća grupacija imaju pravo na funkcije predsjednika Europskog vijeća i šefa vanjske politike.
Plenković bi pola mandata
No, EPP sada predlaže da Costa, glavni kandidat za šefa Europskog vijeća i član drugoplasiranih socijalista, odsluži samo pola mandata, a da ga zatim zamijeni Plenković, pripadnik EPP-a. “Ne treba isticati da taj prijedlog nije dobro prošao”, piše Jozwiak.
Podsjetimo, Politico je nedavno pisao da Europska pučka stranka (EPP), u čijoj grupaciji je i HDZ, predlaže socijalistima, s kojima uz liberale čini većinu u Europskom parlamentu, da se mandat predsjednika Europskog vijeća podijeli na dva dijela. Dvojica dužnosnika kazala su za Politico kako je tu ideju navodno na internom sastanku EPP-a predložio baš Plenković osobno iz čega, u svjetlu najnovijih saznanja novinara Jozwiaka, proizlazi da je fotelju tražio za sebe. Taj prijedlog Plenković je argumentirao boljim izbornim rezultatom EPP-a i većim brojem čelnika iz redova pučana nego prije pet godina.
Također, nakon što prošlog tjedna europski čelnici nisu riješili pitanje raspodjele vodećih funkcija u EU-u, Politico je pisao da je pohlepa EPP-a jedna od ključnih prepreka. Politico se već tada, uz podrugljivu frazu “Reci da nije tako, Plenko”, pitao sprema li se to hrvatski premijer za preuzimanje kakve dužnosti.
Giorgia Meloni se naljutila
I Jozwiak sada piše kako je dogovor izostao i zbog same procedure. Naime, čini se da su glavni pregovarači iz tri glavne parlamentarne grupacije – poljski i grčki premijeri Donald Tusk i Kyriakos Mitsotakis (EPP), njemački kancelar Olaf Scholz i španjolski premijer Pedro Sanchez (S&D) te francuski predsjednik Emmanuel Macron i nizozemski premijer Mark Rutte (Renew) – kovali planove tri sata, ostavljajući druge da čekaju.
Desničarska talijanska premijerka Giorgia Meloni, članica Europskih konzervativaca i reformista (ECR), bila je, prema izvorima upoznatim sa sastankom, bijesna zbog isključenja iz pregovora. Inače, njezina stranka Braća Italije najjača je sastavnica ECR-a, koja je na europskim izborima završila na respektabilnom četvrtom mjestu.
Što kaže hrvatski premijer?
Podsjetimo, Plenković je nedavno na pitanje novinara je li zainteresiran za neku od vodećih pozicija u EU-u, rekao: “Ja sam hrvatski premijer s već jako puno iskustva, željan trećeg mandata”. Time nije decidirano demantirao da uz treći premijerski mandat, koji je već započeo, ima i europskih ambicija. Pritom je negodovao što se vijest da je upravo on tražio novu raspodjelu karata za EPP u Bruxellesu uopće pojavila u medijima rekavši da “ne zna tko je to pustio” u javnost.
Njegovi suradnici iz Vlade su nedavno odbacili interpretacije da ideja o podjeli mandata na čelu Europskog vijeća ima veze s bilo kakvim Plenkovićevim ambicijama izvan Hrvatske. Takve „pogrešne teze“ postojale su i ranije, napomenuli su, a Plenković je ipak uvijek ostao u Hrvatskoj i “pobjeđivao na nacionalnim izborima”.
To, međutim, nije ugasilo spekulacije o njegovim briselskim ambicijama.