Ispovijest mlade liječnice: “Šef Traume me vrijeđao, dobacivao ‘imam li što u toj lijepoj glavi?’, maltretirao kad sam zatrudnjela”
Razgovarali smo s doktoricom čiju je prijavu s detaljnim opisima dobio i Beroš. No na to je kazao da optuženi predstojnik samo "uvodi red u bolnicu"
Ovo pritom nije jedini slučaj prozivanja predstojnika zagrebačke Klinike za traumatologiju za seksizam. Hrvatskoj liječničkoj komori prijavila ga je još jedna mlada liječnica. Ona pak detaljno obrazlaže svoje tvrdnje da se prof.dr.sc. Dinko Vidović na njoj počeo iživljavati nakon što se vratila s rodiljnog dopusta. “Ovakva omalovažavanja kolegica”, govori jedan doktor iz Traume za Telegram, “bila su kap koja je prelila čašu i motiv mnogim liječnicima da grupno ustanu protiv šefa”
U jeku skandala koji tjednima trese zagrebačku Kliniku za traumatologiju, Telegram je razgovarao s mladom liječnicom koja tvrdi kako je bila izložena omalovažavanju, seksizmu i prijetnjama svog šefa, predstojnika Klinike prof. dr. sc. Dinka Vidovića. Liječnica je šefa službeno prijavila za mobbing, opisujući detaljno i navodeći svjedoke, kroz što je sve prolazila. Po njezinoj se prijavi sada provodi nadzor.
S obzirom na to da je ministar Beroš u javnim istupima ovih dana evidentno zauzeo stranu predstojnika Vidovića, iako je dobio detaljan dnevnik mlade liječnice na uvid, Telegram je odlučio prenijeti dio njezinih uznemirujućih, potresnih tvrdnji. Od prozvanog šefa Traume tražili smo reakciju na sve optužbe, no nije htio razgovarati pravdajući se postupkom nadzora.
Kronologiju pobune velike grupe liječnika protiv predstojnika zagrebačke Traume koju ministar Beroš naziva “ratom dvaju klanova” Telegram je popisao ovdje, a ravnateljstvo KBC-a Sestara milosrdnica pokrenulo je nadzor zbog predstavke 17 liječnika koji tvrde da njihov šef kadrovski devastira Kliniku i time ugrožava sigurnost pacijenata. Cijene ga kao kolegu liječnika, ali smatraju da svojim upravljanjem vodi kliniku ili Kuću, kako vole reći, prema propasti.
‘I majmun može raditi vaš posao’
Osim ministru zdravstva Viliju Berošu, očitovanje mlade liječnice urudžbirano je i ravnatelju KBC-a Sestara milosrdnica i povjerenstvu za unutarnji nadzor i kontrolu rada KBC-a. U svojim zapisima doktorica tvrdi da je gotovo tri godine kontinuirano izložena mobbingu, sustavnom omalovažavanju, vrijeđanju i prijetnjama predstojnika Klinike što, uvjerena je, nije moglo biti uzrokovano njenim neradom ili neprofesionalnošću.
U formi dnevnika, primjerice, opisuje jedan radni dan kada ju je “profesor Vidović neugodno pred svima izvrijeđao usred vizite”. Nešto kasnije nazvala ju je sestra s odjela radi nadoknade kalija za jednog pacijenta. Kako nije bila sigurna smije li uopće sama odrediti terapiju, htjela se konzultirati sa šefom.
On joj uzvraća pitanjem: kako bi hranom liječila manji nedostatak kalija? “Na moj odgovor bananama, zelenim povrćem i rajčicama on odgovara: Bravo! Sad ćete sutra otići na plac, kupiti sve to i kuhati pacijentu“, opisala je liječnica u prijavi uz komentar kako joj je, dakle, izrekao rodno uvjetovanu šalu s ciljem ponižavanja.
Kada je jednom prilikom tražila pismeno naknadu za prekovremene sate, reakcija šefa ponovno je, tvrdi, bila neugodna. “Ispitivao me kako mi pada na pamet tražiti da se meni isplate prekovremeni sati, direktno mi prijetio otkazom te vrijeđao riječima da bi i majmun mogao raditi meni zadan posao i ne tražiti da bude plaćen…”. Kasnije tog dana, nakon odjelne greške koja joj se potkrala, šef joj je dobacio seksistički komentar: “Ima li što još u toj lijepoj glavi?”.
Tražio nalaz o trudnoći
Reference s majmunom nisu stale. Liječnica dalje opisuje kako je njezin šef često zahtijevao da nakon odrađenog dežurstva, i to bez najave, ostane na poslu. Detaljno opisuje jednu takvu situaciju.
“Profesor Vidović naređuje mi da dođem u salu. Govori da i majmun može držati kuke na operaciji. Odgovorila sam mu kako danas doista ne mogu ostati zbog važne obveze. Tada pred svima traži da kažem o kakvoj je obvezi riječ. Odgovaram da idem na jednu pretragu i da ne želim govoriti na kakvu. Ponovno, od mene je zatraženo da donesem nalaz kako bi on vidio kakav je to važan pregled na koji moram ići”, opisuje liječnica.
Pritom, bila je riječ o pretrazi koja je za svaku ženu vrlo emotivna – išla je vaditi krv zbog hormona trudnoće. “Radilo se o izrazito ranoj trudnoći, te nalazu beta HCG-a kao ranom praćenju uspjeha/neuspjeha trudnoće, koji svakako nisam javno htjela podijeliti. Zakon o radu upravo zabranjuje ono što je predstojnik tražio”, kaže liječnica.
Ponižavajuće okruženje
Krajem prošle godine molila je pak šefa za nekoliko minuta nasamo. Predstojnik predlaže da kaže što ima u sobi za jutarnje kolegije, pred ostalim kolegama. “Na moj upit možemo li izaći i da bih ga trebala nasamo, ne želi. Odbijam govoriti u sobi i ponavljam da ga trebam nasamo, a on s podsmijehom kaže da nemamo mi što nasamo pričati, te je li nešto intimno. Odgovaram da je, te da ga zato i trebam. Ponovno mi nudi da kažem pred kolegom, što treći put odbijam. Radilo se o razgovoru u kojem sam mu htjela priopćiti da sam trudna.”
Nakon što je detaljno opisala još gro sličnih situacija, liječnica u prijavi zaključuje: “Nakon svih, najblaže rečeno, neugodnih situacija razvila sam strah od izražavanja mišljenja nadređenima, strah da će moj rad ili riječ uzrokovati ponižavajuće okruženje, što svakako ima posljedicu na moje psihičko zdravlje, kao i to da svakodnevno idem s grčem na posao.
Svom se nadređenom nisam mogla obratiti za pomoć, jer se svaka moja rečenica koristila kao alat za omalovažavanje. Čak ni u trenucima kad sam tražila razgovor radi obznanjivanja trudnoće, nije mi pružen trenutak profesionalizma.”
Kap koja je prelila čašu
Upravo je slučaj mlade liječnice dodatno motivirao ostatak liječnika da se pridruže takozvanoj pobuni u poznatoj zagrebačkoj bolnici. “Svjedočenje mlade kolegice bila je kap koja je prelila čašu. Uvriježeno je vjerovanje da se kirurzi ortopedi bave isključivo muškim sportom, ali omalovažavanje poput primjera mlade kolegice je zabrinjavajuće”, kaže nam jedan od njezinih starijih kolega.
No ovo nije jedini slučaj prozivanja šefa Klinike za traumatologiju za seksizam. Predstavku je poslala još jedna liječnica, pokrećući postupak protiv šefa pred Hrvatskom liječničkom komorom.
Zabrana ulaska u salu
Tako i druga mlada liječnica tvrdi da je žrtva maltretiranja i mobbinga otkako se vratila na posao s roditeljskog dopusta. U prijavi navodi da je imala niz neugodnih telefonskih razgovora s predstojnikom Klinike, zbog odluke da ne želi sudjelovati u dežurstvima. Na to kao majka djeteta mlađeg od tri godine ima zakonsko pravo temeljeno na Kolektivnom ugovoru.
“Verbalno me napao, vrijeđajući kako se u tom slučaju ne trebam niti vraćati na posao, te da mu kao takav zaposlenik ne trebam. Počeo je preispitivati moj poziv kirurginje i zašto sam uopće izabrala ovaj posao, ako nisam spremna dežurati. Ne samo da nisam dobila podršku u tim delikatnim trenucima života, kada se, nakon godine intenzivnog bavljenja djetetom i izbivanja iz bolnice – svjesna težine posla kirurginje – vraćam na radno mjesto, u operacijsku salu gdje sam odgovorna za pacijenta. Naprotiv, bila sam potpuno izvrijeđana kao osoba, kirurginja, žena i majka djeteta.”
Sljedećih je mjeseci odrađivala smjene subotom, a rad u operacijskoj sali joj je bio izričito zabranjen. “Predstojnik je u par navrata koristio prijetnje i nekim drugim zaposlenicima, govoreći kako će oni koji ne poštuju njegove ideje raditi u hitnoj ambulanti i biti lišeni rada u operacijskoj sali”, navodi liječnica tvrdeći da je bila nedopušteno kažnjavana samo zato što koristi propisana prava.
Što kaže ministar?
Kako smo još jučer kontekstualizirali, ministar Vili Beroš pokušao je situaciju opisati kao borbu dvaju klanova. “S jedne strane primio sam predstavnike struje koji navode te elemente, ali isto tako sam primio predstavnike druge struje koji su gotovo u većini i koji govore da je funkcioniranje Klinike dobro. Tražio sam unutarnji nadzor i očekujem rezultate koji će mi detektirati gdje je istina.”
Međutim, prije rezultata, svojom je izjavom ministar nedvosmisleno stao na jednu stranu. Iz njegovih se riječi da iščitati da se pobunjenici ‘ne bore za opće dobro’, a predstojnik kojeg je upravo Beroš postavio ‘želi uvesti reda’.
“Ovdje nije riječ o borbi za opće dobro, nego poremećenim međuljudskim odnosima. Tu je sukob dvije koncepcije, a, koliko znam, predstojnik Vidović želi uvesti reda u radu Klinike”, izjavio je Beroš za Jutarnji list prije dva tjedna. Na Telegramovo pitanje o kakvom neredu je riječ koji sada, po njegovim riječima, “popravlja predstojnik Klinike”, ministar nije odgovorio.