Finski predsjednik tvrdi da jedan telefonski poziv iz Pekinga može okončati rat u Ukrajini. 'Rusija ne bi imala drugog izbora'
Stubb kaže da bi Rusija bila prisiljena na mirovne pregovore ako ih Kina zatraži
Finski predsjednik Alexander Stubb izjavio je da Rusija ovisi o Kini do te mjere da bi samo jedan telefonski poziv iz Pekinga riješio krizu i okončao rat u Ukrajini, prenosi Bloomberg. “Ako Xi Jinping kaže da je vrijeme za mirovne pregovore, Rusija bi bila prisiljena to učiniti. Ne bi bilo drugog izbora”, rekao je Stubb.
“I Kina i Rusija nezavisne su zemlje. Kina nije stvorila ukrajinsku krizu”, odvratila je u srijedu glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Mao Ning na redovnom brifingu za novinare u Pekingu. “Uvijek ćemo stajati na strani mira i dijaloga, održavati komunikaciju s relevantnim stranama, uključujući Rusiju, i igrati konstruktivnu ulogu u političkom rješavanju krize.”
Xi je nastojao prikazati Kinu kao neutralnog aktera u kontekstu rata u Ukrajini. Usto, kineska vlada je kritizirala Rusiju zbog napada na civile i prijetnji uporabom nuklearnog oružja. Kina se načelno protivi međunarodnim sankcijama, rekavši da poštuje samo kazne koje podržava UN, te je optužila SAD i saveznike za raspirivanje rata isporukom oružja Ukrajini.
Bliskost Rusije i Kine
Prema statistikama Bloomberga, trgovinska razmjena Kine i Rusije lani je bila oko 28 posto, u odnosu na 19 posto u 2021. godini. Udio EU-a je pak pao s 36 posto na 17 posto.
Xi je ugostio ruskog predsjednika Vladimira Putina u Pekingu 16. svibnja i pozvao ga na međunarodnu konferenciju na kojoj će sudjelovati i Rusija i Ukrajina, kako bi se riješilo ono što je opisao kao “ukrajinsko pitanje”. Očekuje se da će Xi i Putin razgovarati i u Kazahstanu, gdje sudjeluju na sastanku na vrhu Šangajske organizacije za suradnju.
Finski predsjednik Stubb prisegnuo je 1. ožujka, a prije toga je bio premijer, ministar financija te ministar vanjskih poslova. Njegov prethodnik Sauli Niinisto dosegao je ustavno ograničenje mandata nakon 12 godina na vlasti.
Teritorijalni integritet
Govoreći u predsjedničkoj palači iz 19. stoljeća, koja je prethodno bila rezidencija ruskog cara dok je Finska bila dio njegova carstva, Stubb je rekao da bi Kina imala koristi od okončanja Putinova “agresivnog i kolonijalnog rata” u Ukrajini.
“Treba štititi međunarodna pravila koja se tiču teritorijalnog integriteta i suvereniteta. To treba učiniti i tu bi se Kina mogla dokazati”, rekao je.
Mađarski premijer Viktor Orban, europski čelnik sklon Rusiji, rekao je da je od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zatražio da se uključi u pregovore s Rusijom i traži brzi prekid vatre. Međutim, finski predsjednik se s time ne slaže.
Jačanje potpore Ukrajini
“U ovom trenutku ne dolazi u obzir tako gurati prekid vatre, moraju postojati istinski mirovni pregovori. Jedina stvar koju Rusija razumije jest moć. I stoga što više sada možemo pomoći Ukrajini, brže ćemo završiti rat”, rekao je Stubb.
Pozvao je europske zemlje da ojačaju svoju potporu Ukrajini, a u isto vrijeme Finska radi i na vlastitim obrambenim sposobnostima – i u tradicionalnom vojnom smislu, ali i u kontekstu ruskog hibridnog ratovanja.
“Ukrajina treba i materijalnu i političku potporu. Treba joj pomoći na putu prema Europskoj uniji i NATO-u”, rekao je Stubb. Dodaje da se Europa treba prebaciti na “ratno gospodarstvo” kako bi svojoj obrambenoj industriji dala dugoročnu perspektivu.
Agresivnije financiranje
Osim državnog financiranja, Stubb je pozvao Europsku investicijsku banku, u kojoj je prethodno bio potpredsjednik, da agresivnije počne financirati vojnu industriju. Rekao je i da Europa treba izraditi priručnik o tome kako se suprotstaviti hibridnim napadima.
Cyber napadi, ometanje GPS-a, narušavanje zračnog prostora i naoružana imigracija čine neke oblike ruskog hibridnog ratovanja koje je Finska doživjela u proteklih nekoliko mjeseci, zajedno s većinom drugih zemalja istočnog krila NATO-a.
“Ono što Rusija pokušava učiniti s hibridnim napadima jest da nas natjera da pretjeramo s reakcijom ili reagiramo na neočekivan način”, rekao je. S više od 1300 kilometara granice, Finska čuva polovicu granice NATO-a sa svojim glavnim protivnikom, ali ima i bogatu povijest suživota s Rusijom.
‘Mnogi računaju na nas’
Nakon što su 1917. godine izborili neovisnost, Finci su vodili dva rata sa Sovjetskim Savezom, ustupivši dijelove svog teritorija 1944. godine. Finska je zatim iz nužde bila neutralna tijekom Hladnoga rata, ali politički je ostala neovisna.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Finska je odmah nakon Švedske tražila ulazak u europsko okrilje. Dvije su se zemlje pridružile EU-u 1995. godine. Sve do ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, finske vlasti gotovo nikada nisu isticale Rusiju kao glavnu vojnu prijetnju, barem ne javno. U travnju 2023. Finska se pridružila NATO-u. Sposobna je u ratnim uvjetima rasporediti 280.000 vojnika te ima jedno od najjačih topništava u Europi.
“Finska je trenutno geopolitički i geostrateški jedna od najvažnijih zemalja u Europi, upravo smo udvostručili granicu NATO-a s Rusijom. Mnogi ljudi računaju na nas”, rekao je Stubb.