Europska središnja banka upravo blago smanjila ključne kamatne stope. Otkrivamo što to znači za obične građane u Hrvatskoj
ESB upozorava da smirivanje inflacije ne možemo očekivati tako skoro kao što se dosad mislilo
Inflacija ni u sljedećoj godini neće pasti na željenu razinu od dva posto, procijenili su to u Europskoj središnjoj banci (ESB) pa su minimalno smanjili ključne kamatne stope, čiji je stalno podizanje posljednje dvije godine trebalo suzbiti inflaciju.
Guverneri zemalja eurozone i svojim su monetarnim mjerama pripisali to što je inflacija u devet mjeseci, od rujna prošle godine, pala za 2,5 postotna poena. Zato je Upravno vijeće ESB-a odlučilo od 12. lipnja ključne kamatne stope smanjiti za 0,25 postotnih poena.
Tako će, primjerice, i kamata koju Hrvatska narodna banka plaća poslovnim bankama za prekonoćne depozite, odnosno viškove likvidnosti, pasti na 3,75 posto s dosadašnjih četiri posto na koliko je podignuta u rujnu prošle godine.
U eurozoni se očekuje pad kamata na kredite
ESB je kamate počeo podizati u srpnju 2022. godine i sada su zaključili da su rezultati, odnosno smanjenje inflacije, takvi da je primjereno ublažiti restriktivnu monetarnu politiku. U priopćenju navode da se smanjila i temeljna inflacija, što dodatno upućuje na zaključak o slabljenju cjenovnih pritisaka.
“Uvjeti financiranja ostali su restriktivni zbog monetarne politike, što je pridonijelo smanjenju potražnje i održavanju čvrste usidrenosti inflacijskih očekivanja te tako dalo velik doprinos smanjenju inflacije”, stoji u priopćenju ESB-a.
No, restriktivna monetarna politika značila je i manje kredita i ulaganja i slabiji rast, pa su u središnjoj europskoj banci odlučili da je došlo vrijeme popuštanja, ako se želi kakav takav gospodarski rast. Za početak će minimalno sniziti kamate. To bi se snižavanje, koliko god blago bilo, trebalo prenijeti i na kamate koje banke naplaćuju građanima i poduzećima.
Kakav se efekt očekuje u Hrvatskoj
U Hrvatskoj nekog velikog utjecaja vjerojatno neće biti jer se rast kamata ESB-a puno sporije i blaže prelijevao i na kamate koje plaćaju građani za, primjerice, stambene kredite, ali i na kamate koje su banke plaćale kućanstvima za depozite.
Za kredite za koje su ugovorene fiksne kamate, promjene sigurno neće biti.
Niske kamate na depozite jedan su od razloga za visoke cijene nekretnina u Hrvatskoj, a kako se i dalje ne može očekivati rast kamata, puno je vjerojatnije da će građani nastavljati “čuvati” novac u nekretninama. Najviše su nakon rasta kamata rasle kamate na kredite poduzećima.
ESB opet plaće krivi za rast inflacije
Snižavanje kamata je bilo očekivano kao i postotak za koje su one smanjene, ali u svom priopćenju ESB navodi da su domaći cjenovni pritisci i dalje snažni “u uvjetima povećanog rasta plaća” te će inflacija vjerojatno ostati na razinama višima od ciljne u velikom dijelu sljedeće godine.
Čim je inflacija počela jačati u eurozoni, iz ESB-a su upozoravali da će je dodatno razbuktati rast plaća, iako se zapravo u to vrijeme doista nije moglo govoriti o rastu plaća jer ga i nije bilo. Potvrdili su to i analitičari ESB-a koji su u blogu na službenim stranicama Europske središnje banke zaključili da je rast cijena domaćih proizvoda u eurozoni u zadnjem kvartalu 2022. godine bio 5,8 posto, te da su ga uzrokovali i rast plaća i rast profita, ali da je veći utjecaj imao rast profita.
Nakon toga su i iz ESB-a stizala upozorenja da se tvrtke suzdrže od podizanja profita mimo troškova. Sadašnje upozorenje o tome da bi rast plaća mogao nastaviti podgrijavati inflaciju ima smisla, ali iluzorno je očekivati da se on zaustavi jer su radnici u Europskoj uniji još od početka pandemije samo gubili kupovnu moć.
Inflacija i nagodinu iznad dva posto
ESB otkriva i da su u novim projekcijama stručnjaci Eurosustava revidirali i ukupnu i temeljnu inflaciju na više u odnosu na svoja predviđanja iz ožujka. Stručnjaci sada predviđaju da će ukupna inflacija prosječno iznositi 2,5 posto u 2024. godini, 2,2 posto u 2025. godini, te da će tek u 2026. godini pasti na željenu razinu od 1,9 posto. Temeljna inflacija, odnosno inflacija bez hrane i energije, bit će i veća, primjerice 2,8 posto u 2024. godini.
“Upravno vijeće odlučno se zalaže za skori povratak inflacije na njegov srednjoročni cilj od dva posto. Ključne kamatne stope ostat će dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko bude potrebno za postizanje tog cilja”, poručuju iz ESB-a.
Naglašavaju i da će pri određivanju odgovarajuće razine restriktivnosti i trajanja restriktivne monetarne politike na svakom sastanku Upravno vijeće nastaviti primjenjivati pristup koji se zasniva na podacima, te da će njihove odluke o kamatama ovisiti o ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka.