Drago Hedl otkriva novi ćudoredni skandal. Moćnim biskupima nije se svidio ovaj spomenik u Slavoniji, promptno je uklonjen
Friedrich Krauss, sin Pleternice i suradnik Freuda, sad u podrumu dijeli sudbinu s nepodobnim fićom i ‘vražjim vinom’
Brončana skulptura Friedricha Salomona Kraussa (1859. – 1938.) maknuta je s Trga bećarca u Pleternici i sklonjena od očiju javnosti. Učinjeno je to, kako nam je reklo više sugovornika u tom gradu, pod pritiskom Požeške biskupije.
Krauss, rođeni Požežanin (mati mu je bila rodom iz Pleternice), uz interes za etnologiju, filologiju i folklor, bio je i seksolog svjetskog glasa, a u Beču je izdavao antropološki godišnjak Anthropophyteia u kojem je, uz tadašnju znanstvenu elitu iz tog područja, surađivao i Sigmund Freud. Godišnjak je objavljivao tekstove o folkloru erotskog i seksualnog sadržaja, a zabranjen je 1913. zbog pornografije, pa je Krauss završio na sudu u Berlinu.
Usto, skupljao je i bećarce, osobito one lascivne, a istraživao je i erotske sadržaje u folkloru svog zavičaja. Sve to bilo je dovoljno da mu u Pleternici prošle godine, na Trgu bećarca, postave brončani spomenik, rad akademske kiparice Tatjane Kostanjević. No, očito je netko krenuo procjenjivati njegovu podobnost, pa je Krauss ubrzo maknut.
Meta antisemitskih uvreda
Doprinos tome možda je dao i Julije Kempf, požeški povjesničar, Kraussov suvremenik, koji se u Požeškim sjećanjima iznimno žestoko obrušio na Kraussa, napisavši da se “odmetnuo među opake hulitelje svoga rodnoga grada i hrvatske domovine, pa zaslužuje zbog svoga gadnoga pisanja u svojim spisima i knjigama koje je proširivao u Beču i cijeloj Njemačkoj protiv Hrvata i njihovih narodnih običaja ime nedostojnoga izdajice”. Usto, nazvao ga je i “nečovjekom”, što je česta antisemitska uvreda, a Krauss je bio Židov.
A možda je netko samo pronašao erotski nabijene naslovnice godišnjaka Anthropophyteia i zaključio da poznatom Požežaninu nije mjesto na pleterničkom Trgu bećarca. Pa je odatle sklonjen u bunker.
UNESCO je 2011. godine zaštitio bećarac kao nematerijalnu kulturnu baštinu čovječanstva, a u Pleternici, kao “gradu bećarca” kako su si tepali, osmislili su projekt Trga i Muzeja bećarca, pa ga 2013. prijavili za financiranje europskim novcem. Dobili su 2,3 milijuna eura i izgradili Muzej, šetnicu i Trg bećarca. Prigodom uređenja trga postavljen je i spomenik Kraussu koji je plaćen oko 25 tisuća eura (19.908,42 eura bez PDV-a), da bi sad čamio u bunkeru.
Bećarski šou za Plenkovića
Muzej bećarca u Pleternici svečano je, 17. veljače prošle godine, otvorio premijer Andrej Plenković praćen svitom u kojoj su, uz ministre Šimu Erlića i Marina Piletića, bili i zastupnici u Europskom parlamentu Sunčana Glavak i Karlo Ressler. Domaćini – županica Antonija Jozić i gradonačelnica Marija Šarić – pobrinuli su se da premijer bude dočekan prigodno skladanim bećarcem, lišenim i najmanje lascivnosti, pa su tamburaši pred Muzejom bećarca zaorili:
Evo nama našeg dragog gosta, siš’o j’ Andrej s Pelješkoga mosta, a premijer nadahnuto uzvratio: Slavonijo, rodno moje polje, ‘ko te pozna od bećara bolje? Sve to s Trga bećarca promatrao je brončani, sad uklonjeni Salomon Krauss.
‘Koliko mi znamo, nismo’
Na Telegramov upit stoje li iza micanja brončane skulpture Friedricha Salomona Kraussa, iz Požeške biskupije poslali su kratak odgovor. “Koliko nam je poznato, Požeška biskupija nema nikakvih povezanosti s predmetom o kojem pišete, a vas molimo – ako imate činjenične podatke i dokaze – da nas o tome obavijestite”, stoji u odgovoru koji je potpisao Robert Kupčak, kancelar Požeške biskupije.
Autorica skulpture, akademska kiparica Tatjana Kostanjević, rekla je za Telegram kako joj je iz Pleternice javljeno da je njena skulptura maknuta s trga i kratko komentirala: “Žao mi je što se to dogodilo. Lokacija na kojoj se nalazila skulptura bila je predivna.”
I dok je njena skulptura Salomona Kraussa maknuta s pleterničkog Trga bećarca i skrivena u bunker, nedavno je osvanula na naslovnici knjige Urlicha Morgensterna i Thomasa Nußbaumera Pathways in Early European Ethnomusicology, u izdanju bečke nakladničke kuće Böhlau, u kojoj dvojica renomiranih autora pišu i o Kraussu. I tako, dok ga se u Pleternici stide, odriču i uklanjaju iz javnog prostora, u Austriji slika Kraussove skulpture maknute s trga završava na naslovnici knjige.
Biskupova moralna policija
Telegram je već pisao o dva krajnje bizarna slučaja koja se dovede u vezu s Požeškom biskupijom. Na prošlogodišnjem Adventu ekspresno je maknut fićo, postavljen ispred požeške katedrale, prigodno ukrašen i osvijetljen kao dio adventskog sadržaja, jer se navodno nije svidio tadašnjem biskupu Antunu Škvorčeviću (novi biskup Ivo Martinović zaređen je 8. lipnja ove godine) zato što je proizveden u Srbiji, u kragujevačkoj Crvenoj zastavi.
O drugom, jednako bizarnom slučaju, pisali smo u prosincu prošle godine kad je Berislav Miličević, dekan Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi, ujedno i zamjenik tamošnjeg gradonačelnika i predsjednik Gradskog odbora HDZ-a, tražio od tvorca vina Vražjak, Josipa Mesića, pročelnika Poljoprivrednog odjela spomenutog fakulteta, da promijeni ime vinu. Rekao mu je da se naziv vina Vražjak “ne sviđa biskupu”, pa je vino osvanulo s novom etiketom i novim nazivom – Rudina.
Telegram se prošlog utorka obratio Muzeju bećarca s upitom kad je, čijom odlukom i zašto skulptura Friedricha Salomona Kraussa maknuta iz javnog prostora. Odgovoreno je da se ravnateljica Jasna Hoffman nalazi na službenom putu, a da nitko osim nje ne može davati izjave. Na isti upit upućen Gradu Pleternici i Požeško-slavonskoj županiji također nismo dobili odgovor.