Legionela nije jedina, ovo su najčešće infekcije koje vrebaju u bolnicama
Jedna od najopasnijih je MRSA koja je otporna na mnoge vrste antibiotika
Tri vrste organizama mogu uzrokovati zarazne bolesti koje se prenose zrakom, a to su virusi, bakterije i gljivice. Većina bolesti koje se prenose zrakom prenose se s čovjeka na čovjeka kihanjem i kašljanjem.
Postoje načini na koje se ti patogeni i bakterije iz zraka mogu unijeti i u zdravstvene ustanove. To su loše održavan sustav grijanja, ventilacije ili klimatizacije kroz koje se mogu širiti bakterije poput legionele koja čini do 30 posto sporadičnih slučajeva bolničke upale pluća.
No, u zdravstvenim ustanovama vrebaju razne infekcije koje mogu izazvati po život opasna stanja. Prema dostupnim podacima utvrđeno je da se godišnje dogodi približno 8,9 milijuna različitih epizoda bolničkih infekcija u zdravstvenim ustanovama Europske unije.
U nastavku teksta saznajte koje su najčešće bolničke infekcije, koji su simptomi bolničkih infekcija i kako se one liječe.
Što su bolničke infekcije?
Prema definiciji, bolničke infekcije su one koje se događaju unutar 48 sati od dolaska ili prijema u bolnicu, 3 dana nakon otpusta iz bolnice ili 30 dana od kirurškog zahvata. Ove infekcije mogu uzrokovati ozbiljna i ponekad po život opasna stanja.
Različiti mikroorganizmi mogu uzrokovati bolničke infekcije. To mogu biti gram-negativne bakterije koje mogu uzrokovati infekcije krvi, upalu pluća ili meningitis.
Također, to može biti i bakterija Clostridium difficile koja može uzrokovati upalu debelog crijeva i vrlo zarazan oblik proljeva, kao i MRSA koja je otporna na uobičajene antibiotike poput penicilina, amoksicilina i meticilina te hepatitisi, skupina lako prenosivih virusnih infekcija koje zahvaćaju jetru.
Bolničke infekcije mogu se širiti kapljičnim putem kada osoba kiše ili kašlje, ali i kada se u zdravstvenoj ustanovi ne slijede protokoli kontrole infekcije poput sterilizacije.
Simptomi bolničkih infekcija
Osobe s bolničkim infekcijama mogu razviti različite simptome ovisno o vrsti infekcije.
Neki od najčešćih simptoma bolničkih infekcija uključuju:
- vrućicu
- zimicu
- kratkoću daha (dispneja)
- kašalj
- bolovi u trbuhu
- lupanje srca
- proljev
- mokrenje više nego obično (poliurija)
- bolno mokrenje (dizurija)
- promjena mentalnog stanja, poput zbunjenosti ili razdražljivosti
Najčešće bolničke infekcije
Ovisno o načinu na koji se stječu, bolničke infekcije dijelimo se na egzogene kod kojih patogeni iz okoliša ili drugih osoba prelaze na pacijenta koji je podvrgnut nekom kirurškom zahvatu te na njih otpada 10 posto svih bolničkih infekcija.
Endogene bolničke infekcije su pak one koje nastaju tijekom raznih zahvata kada mikroorganizmi s kože prodiru u organizam i one čine 90 posto svih bolničkih infekcija.
1. Bolnička infekcija bakterijom Clostridium difficile
Bolnička infekcija bakterijom Clostridum difficile uzrokuje kolitis (upalu debelog crijeva). Više od 16 posto ljudi koji dobiju ovu infekciju dobit će drugu u roku od dva do osam tjedana.
Najčešći simptom, i obično prvi koji se pojavi, je vodenasti proljev. Blaga infekcija uzrokovat će proljev najmanje tri puta dnevno, često s grčevima u trbuhu ili osjetljivošću. Kako infekcija C. diff postaje teža, proljev je intenzivniji te se može pojaviti čak 10 do 15 puta dnevno pri čemu mogu biti vidljivi tragovi krvi u stolici.
Simptomi infekcije bakterijom Clostridium difficile su:
- čest proljev
- stalna bol u trbuhu
- otečen trbuh
- mučnina i povraćanje
- gubitak apetita
- vrućica
- ubrzan rad srca
Simptomi u početku mogu nalikovati trovanju hranom ili želučanoj virozi, ali ne nestaju tako lako. Ako uzimate antibiotike, moguće je pogrešno zamijeniti proljev koji izaziva C. diff s normalnom nuspojavom antibiotika. Liječenje infekcije bakterijom Clostridium difficile provodi se antibioticima koji se često primaju intravenozno.
2. Bolnička infekcija mokraćnog sustava povezana s kateterom
Bolnička infekcija mokraćnog sustava povezana s kateterom čini čak 40 posto svih bolničkih infekcija, a nastaje kada klice (obično bakterije) uđu u mokraćni trakt kroz mokraćni kateter i uzrokuju infekciju.
Simptomi bolničke infekcije mokraćnog sustava povezane s kateterom su:
- abnormalna boja urina ili zamućen urin
- krv u mokraći (hematurija)
- neugodan ili jak miris urina
- čest i jak nagon za mokrenjem
- pritisak, bol ili grčevi u leđima ili donjem dijelu trbuha
Mogu se pojaviti i:
- zimica
- vrućica
- bol u bokovima
- mentalne promjene ili zbunjenost
Bolnička infekcija mokraćnog sustava povezana s kateterom liječi se antibioticima, a preporučuje se redovito uzimanje tekućine kako bi se lakše isprale bakterije iz mjehura. Pritom je potrebno izbjegavati tekućine koje mogu iritirati mjehur poput alkohola, sokova od citrusa i pića koja sadrže kofein.
3. Bolničke infekcije krvotoka
Čine 14 posto svih bolničkih infekcija; mogu se razviti u ljudi kojima je potreban centralni venski kateter koji omogućava bržu primjenu lijekova, ali i nadoknadu velikih volumena tekućine i krvi.
Tijekom primjene centralnog venskog katetera može nastati bakterijemija, odnosno sepsa, infekcija kod koje dolazi do prodora bakterija direktno u krvotok.
U početku se sepsa manifestira simptomima kao što su povišena tjelesna temperatura, zimica i tresavica. Kako infekcija napreduje tako se može razviti i infekcija moždanih ovojnica, a može nastati i infekcija unutarnje ovojnice srca, odnosno endokarditis.
Simptomi infekcije izazvane centralnim venskim kateterom uključuju:
- bol
- crvenilo, oteklina ili toplina oko centralnog venskog katetera
- gnoj ili loš miris oko mjesta na kojem je centralni venski kateter
- zimica
- visoka tjelesna temperatura
Između ostalih, kod infekcije nastale uslijed primjene centralnog venskog katetera mogu se razviti i upala venske stijenke s nastankom ugruška (tromboflebitis), upala koštanog tkiva (osteomijelitis) i apsces, lokalizirana gnojna upala koja se može razviti u potkožnom tkivu te u dubokim tkivima i organima.
4. MRSA
MRSA (Staphylococcus aureus otporan na meticilin) ili zlatni stafilokok, jedna je od najčešćih bolničkih infekcija. Riječ je o stafilokoknoj infekciji koja je otporna na određene antibiotike poput penicilina, amoksicilina i meticilina.
MRSA najčešće uzrokuje infekcije kože, ali može uzrokovati i ozbiljne infekcije pluća, srca i krvotoka. Simptomi MRSA-e razlikuju se ovisno o mjestu infekcije.
Simptomi uobičajeni za mnoge vrste MRSA infekcija uključuju:
- vrućicu
- bol na mjestu infekcije.
- osip ili područje kože koje je crveno, bez boje, bolno, natečeno ili ispunjeno gnojem ili tekućinom. Infekcije kože MRSA ponekad se mogu zamijeniti s ugrizima pauka
- kašalj
- kratkoća daha
- bol u prsima
- umor
- bol u mišićima ili zglobovima
MRSA se širi izravnim kontaktom sa zaraženom osobom, ali i dodirivanje kontaminiranih predmeta ili površina jer MRSA ponekad može tjednima preživjeti na površinama. Širi se i dijeljenje kontaminiranih predmeta, poput posteljine, odjeće, medicinske ili sportske opreme, ručnika, brijača ili posuđa. U bolnicama se MRSA širi kontaminiranom medicinskom opremom i određenim medicinskim uređajima kao što je strojna ventilacija.
MRSA se liječi ovisno o mjestu nastanka, pa tako liječenje rane uključuje drenažu tekućine i kirurško uklanjanje zaraženog tkiva. Također mogu se ukloniti zaraženi medicinski uređaji, uključujući i protetiku. Ozbiljne infekcije MRSA-om liječe se intravenskim antibioticima. MRSA se naziva superbakterijom jer otporna na mnoge vrste antibiotika pa je u liječenju moguća primjena više od jedne vrste antibiotika odjednom.
5. Infekcija kirurškog mjesta
Čini oko 22 posto svih bolničkih infekcija. Infekcije kirurškog mjesta mogu utjecati na rane od reza, ali i na dublja tkiva, organe pa čak i kirurške implantate poput srčanih stimulatora ili umjetnih zglobova.
Simptomi infekcija kirurškog mjesta uključuju:
- crvenilo oko rane
- odgođeno zacjeljivanje rane
- groznicu
- bol, osjetljivost, toplinu ili oteklinu na mjestu zahvata
Infekcije kirurškog mjesta najčešće uzrokuju bakterije roda Staphylococcus, Streptococcus i Pseudomonas koje mogu zaraziti kiruršku ranu različitim oblicima kontakta, poput dodira kontaminiranog njegovatelja ili kirurškog instrumenta, kroz klice u zraku ili kroz klice koje su već na tijelu pacijenta ili u njemu i zatim se šire u ranu.
Većina infekcija kirurškog mjesta može se liječiti antibioticima. Ponekad mogu biti potrebne dodatne operacije ili postupci. Tijekom oporavka važno je da medicinsko osoblje, ali i prijatelji i članovi obitelji peru ruke prije i nakon što uđu u sobu u kojoj je pacijent.
6. Pneumonija povezana sa strojnom ventilacijom
Pneumonija povezana sa strojnom ventilacijom čini 15 posto svih bolničkih infekcija. Ovo se stanje može razviti kod ljudi kojima je potrebna mehanička ventilacija – vrsta liječenja kod koje uređaj diše umjesto pacijenta. Infekcija se razvija ako klice uđu u pluća kroz cijev za disanje.
Simptomi upale pluća povezane sa strojnom ventilacijom uključuju:
- kašalj
- groznica
- zimica
- gusta sluz
- mučnina
- povraćanje
- kratkoću daha
- bol u prsima
- gubitak apetita
Pacijenti koji su jako bolesni ili koji imaju oslabljen imunološki sustav u povećanom su riziku od pneumonije povezane sa strojnom ventilacijom. Također, veća je vjerojatnost da će ovu upalu pluća dobiti pacijenti koji moraju biti na respiratoru duže vrijeme vrijeme, kao i pacijenti koji puše.Pneumonija obično se liječi antibioticima i/ili uklanjanjem ventilatorske cijevi.
Stručni izvori korišteni za ovaj članak: