Češće pogađa muškarce nego žene: ovo je 9 znakova narcisoidnog poremećaja
Narcisi mogu biti iznimno ranjivi, a arogancijom se pokušavaju zaštiti od srama od potencijalnog neuspjeha
Narcisoidni poremećaj ličnosti ime je dobio prema Narcisu, sinu riječnoga boga Kefisa iz grčke mitologije, koji se zaljubio u vlastiti odraz u jezeru. Prema legendi, Narcis je bio toliko opsjednut vlastitom ljepotom da nije radio ništa drugo nego je zurio u svoj odraz sve dok nije umro.
Imati narcisoidne sklonosti, poput hvalisanja ili stavljanja samog sebe u središte pažnje, normalno je ako se povremeno javljaju. Narcisoidni poremećaj osobnosti je drugačiji, simptomi su ozbiljniji, javljaju se u različitim situacijama i okruženjima i čine odnose s drugim ljudima izazovnijima.
Narcisoidnost kao mentalni poremećaj prvi je opisao britanski liječnik Havelock Ellis 1898. godine. Narcisoidni poremećaj osobnosti stanje je koje utječe na to kako osoba gleda na sebe i kako se odnosi prema drugima.
Narcisoidnost češće pogađa muškarce
Narcisoidni poremećaj osobnosti pogađa oko 1 posto ukupne populacije, u 50 do 75 posto slučajeva pogađa muškarce te često počinje u tinejdžerskoj ili ranoj odrasloj dobi.
Prema Sigmundu Freudu, mala djeca mogu pokazivati osobine narcizma, ali to je normalna faza u razvoju. No, ako se pojavi nakon puberteta onda se smatra poremećajem.
Narcisoidnost: Simptomi narcističkog poremećaja
Narcisoidna osoba ima pretjeranu potrebu impresionirati druge ili se osjećati važnima. Ta potreba može biti dovoljno jaka da potakne štetna ponašanja, negativno utječući na narcisa, ali i ljude oko njega.
Simptomi narcisoidnog poremećaja uključuju:
- Grandiozan osjećaj vlastite važnosti: precjenjuju svoje sposobnosti ili se drže nerazumno visokih standarda. Skloni su hvalisanju ili preuveličavanju svojih postignuća
- Česte fantazije o posjedovanju ili zasluživanju uspjeha, vlasti, inteligencije, ljepote, ljubav ili samoispunjenja
- Vjeru u nadmoć: misle da su posebni ili jedinstveni te vjeruju da se trebaju družiti samo s ljudima koje smatraju vrijednima
- Potrebu za divljenjem: iza koje se mogu skrivati krhko samopouzdanje, sumnja u sebe i samokritičnost, kao i zaokupljenost time što drugi misle o njima te traženjem komplimenata
- Uvjerenje da zaslužuju privilegije ili poseban tretman: narcisoidne osobe imaju precijenjen osjećaj vlastite vrijednosti, a znaju osjećati bijes kada im ljudi ne udovoljavaju
- Spremnost na iskorištavanje drugih: svjesno ili nesvjesno iskorištavaju ljude oko sebe, stvaranje prijateljstva ili odnose s ljudima koji podižu njihovo samopoštovanje ili status. Skloni su namjerno iskorištavati druge ljude iz sebičnih razloga
- Nedostatak empatije: skloni su izgovarati stvari koje bi mogle povrijediti druge. Također, osjećaje, potrebe ili želje drugih ljudi vide kao znak slabosti te ne uzvraćaju ljubaznost koje im drugi ljudi pokazuju.
- Čestu zavist: narcisoidne osobe često osjećaju zavist prema drugima, posebno kada su drugi uspješni te se skloni omalovažavati ili umanjivati postignuća drugih ljudi
- Aroganciju: skloni su se ponašati snobovski te biti prezrivi
Klinički psiholog dr. Zach Rosenthal sa Sveučilišta Duke otkriva devet znakova narcisoidnog poremećaja koji se kriju iz akronima SPECIAL ME.
Simptomi narcisoidnog poremećaja iza akronima SPECIAL ME uključuju:
- Sense of self-importance, odnosno osjećaj vlastite važnosti
- Preoccupation with power, beauty, or success, odnosno zaokupljenost moći, ljepotom ili uspjehom
- Entitled, odnosno osjećaj privilegiranosti
- Can only be around people who are important or special, osoba može biti u blizini ljudi koje smatra važnima ili posebnima
- Interpersonally exploitative for their own gain; skloni su izrabljivati druge za vlastitu korist
- Arrogant, osobe su često arogantne
- Lack of empathy, manjak empatije
- Must be admired; narcis obično očekuje da mu se drugi dive
- Envious of others or believe that others are envious of them; narcisoidne osobe su zavidne drugima ili vjeruju da su im drugi zavidni
Ako osoba dosljedno pokazuje najmanje pet osobina akronima SPECIAL ME, zadovoljava dijagnostičke kriterije za postavljanje dijagnoze narcisoidnog poremećaja, kaže psiholog.
Osobe s narcisoidnim poremećajem osobnosti teško se nose sa svime što smatraju kritikom te mogu:
- postati nestrpljivi ili ljuti kada ne dobiju posebno priznanje ili tretman
- imati velikih problema u interakciji s drugima i osjećati se omalovaženo
- reagirati s bijesom ili prezirom te pokušavati omalovažiti druge ljude kako bi sebe prikazali superiornima
- imati poteškoća u upravljanju svojim emocijama i ponašanjem
- iskusiti velike probleme u suočavanju sa stresom i u prilagodbi na promjene
- povući se ili izbjegavati situacije u kojima bi mogli pogriješiti
- osjećati se depresivno i loše jer nisu savršeni
- osjećati nesigurnosti, sram, poniženje i strah od razotkrivanja neuspjeha
“Narcisi nisu loši ljudi, njihovo je ponašanje problematično. Uvjetovani su da vjeruju da su posebni i da zaslužuju da se s njima postupa bolje nego s drugim ljudima te u skladu s tim pristupaju svijetu”, smatra dr. Rosenthal.
Dva tipa narcizma
Postoje dva tipa narcizma koja mogu imati zajedničke osobine, ali dolaze iz različitih iskustava iz djetinjstva. te diktiraju različite načine na koje će se ljudi ponašati u vezama.
Dva su tipa narcizma:
- grandiozni, otvoreni narcizam: skloni su hvalisanju i elitizmu; ovakvom su ponašanju skloni vrlo vjerojatno zato što su tijekom djetinjstva bili tretirani kao da su superiorni ili iznad drugih. Ova očekivanja mogu ih pratiti kada odrastu. Narcisoidne osobe s grandioznim narcizmom su agresivne, dominantne i preuveličavaju svoju važnost. Vrlo su samopouzdani i nisu osjetljivi. Skloni su podcjenjivati postignuća drugih ljudi te su često arogantni i lako se uvrijede.
- ranjivi, prikriveni narcizam: ovakvo ponašanje obično je posljedica zanemarivanja ili zlostavljanja u djetinjstvu. Ljudi s ranjivim tipom narcizma puno su osjetljiviji, a arogancijom se pokušavaju zaštiti od srama uslijed potencijalnog neuspjeha. Iako se kreću između osjećaja inferiornosti i superiornosti u odnosu na druge, osjećaju se uvrijeđeno ili tjeskobno kada ih drugi ne tretiraju kao da su posebni.
Što uzrokuje narcisoidni poremećaj osobnosti?
Stručnjaci nisu u potpunosti sigurni zašto neki ljudi razvijaju narcistički poremećaj. Narcisoidna osoba često ima suptilne razlike u strukturi mozga, ali stručnjaci nisu sigurni je li to ono što uzrokuje poremećaj ili se događa uslijed narcisoidnog poremećaja osobnosti.
Poznati, glavni čimbenici koji doprinose razvoju narcističkog poremećaja su:
- genetika: narcisoidne osobe imaju roditelje ili bliske rođake kojima je dijagnosticiran ovaj poremeća
- promatranje i oponašanje: djeca mogu promatrati, oponašati i učiti osobine i ponašanja koja se mogu razviti u narcisoidni poremećaj
- negativna iskustva iz djetinjstva: stručnjaci smatraju da možda postoji veza između negativnih iskustava iz djetinjstva i razvoja narcisoidnog poremećaja. Trauma, odbacivanje, zanemarivanje i nedostatak podrške tijekom djetinjstva mogu pridonijeti razvoju narcisoidnih osobina
- roditeljski stil: pretjerano ugađanje djeci i pretjerano zaštitničko ili takozvano helikoptersko roditeljstvo može dovesti do toga da dijete odraste očekujući i zahtijevajući isti tretman koje je primalo od roditelja ili skrbnika. To može spriječiti da dijete nauči regulirati vlastite osjećaje i emocije, što može pridonijeti problemima s kontroliranjem emocija kada stvari ne idu kako treba
- utjecaj okoline: istraživanja pokazuju da okruženje u kojem dijete odrasta može utjecati na rizik od razvoja narcisoidnog poremećaja osobnosti. Čini se da je rizik veći u kulturama u kojima se više potiču individualizam i osobna neovisnost. Ljudi koji odrastaju u kulturama koje potiču osjećaj zajedništva i kolektivnog djelovanja imaju manju vjerojatnost da će razviti narcisoidni poremećaj osobnosti
Kako se dijagnosticira narcisoidni poremećaj?
Kod nekih ljudi mogu proći godine pa i desetljeća prije nego što dobiju adekvatnu dijagnozu. Narcisoidne osobe dobiju dijagnozu tek nakon što dožive neki stresni događaj.
Neki primjeri događaja ili okolnosti uključuju:
- značajne negativne promjene kao što su gubitak posla i bankrot
- raskid veze ili razvod braka
- bolest
- promjene koje utječu na sposobnost samostalnog života
- smrt bliske voljene osobe
Dijagnoza narcističkog poremećaja osobnosti obično se temelji na razgovoru o postojećim simptomima i tome kako oni utječu na život osobe, pregledu kojim će se utvrditi ima li osoba fizički problem koji uzrokuj simptome narcisoidnog poremećaja, te na samom kraju na temeljitoj psihološkoj procjeni koju provodi psihijatar, a koja može uključivati ispunjavanje upitnika.
Komplikacije
Komplikacije narcističkog poremećaja osobnosti i druga stanja koja se mogu pojaviti uz njega uključuju:
- poteškoće u vezama
- problemi na poslu ili u školi
- depresija i anksioznost
- drugi poremećaji osobnosti
- poremećaj prehrane koji se naziva anoreksija
- fizički zdravstveni problemi
- zlouporaba droga ili alkohola
- suicidalne misli ili ponašanje
Kako se liječi narcisoidni poremećaj osobnosti?
Liječenje narcisoidnog poremećaja obično uključuje neki oblik psihoterapije kao što su dijalektička bihevioralna terapija (DBT), kognitivno bihevioralna terapija (KBT), metakognitivna terapija ili grupna terapija u kojoj mogu sudjelovati parovi ili pak cijela obitelj.
Budući da postoji toliko mnogo terapijskih metoda, nadležni specijalist vam može preporučiti terapiju koja najbolje odgovara vašim potrebama.
Ne postoje lijekovi kojima se liječi narcisoidni poremećaj, ali postoje lijekovi koji liječe simptome koji se javljaju s povezanim stanjima poput anksioznosti ili depresije.
Ako je osobi s narcisoidnim poremećajem dijagnosticirana depresija, liječnik će propisati antidepresivie, dok onima koji osjećaju anksioznost može propisati anksiolitike.
Stručni izvori korišteni za ovaj članak: