Znate li što je 'spavački' dug? Kronična neispavanost može biti opasna, znamo kako je spriječiti
Ljudi koji spavaju manje od sedam sati dnevno skloniji su zdravstvenim problemima
Ako vam treba više od 30 minuta da zaspite, često se budite noću ili tijekom dana neplanirano utonete u san, vrlo vjerojatno ste kronično neispavani.
Simptomi deprivacije spavanja još su i buđenje s osjećajem umora, opća pospanost tijekom dana, problemi s održavanjem koncentracije i produljeno vrijeme reagiranja, kao i promjene u raspoloženju te problemi s kontroliranjem emocija.
Kronična neispavanost tako može imati opasne dugotrajne posljedice na opće zdravstveno stanje. Problemi s kognitivnim oštećenjima, narušen imunosni sustav, pretilost, dijabetes i mentalni poremećaji realne su posljedice.
Koliko iznosi vaš spavački dug?
Razlika između broja sati sna koji vam je potreban i broja sati koji zapravo provedete spavajući poznata je i pod imenom spavački dug. Naravno, u slučajevima u kojima se spava manje od potrebnog.
Iako smo skloni razmišljati o tome da gubimo sate sna, svaka minuta je bitna. Primjerice, ako nekoliko dana zaredom spavate 40 minuta manje nego inače, već na kraju jednog tjedna će se skupiti više od četiri sata manjka sna.
Spavački dug se tako jednostavno izračunava, oduzimajući broj prospavanih sati od broja sati koliko biste trebali spavati. Unatoč tome što smo svjesni negativnih strana nespavanja, podaci pokazuju da svaka deseta odrasla osoba u Europi pati od kronične nesanice.
Tim terminom, pojašnjavaju autori istraživanja, pokriveni su problemi s uspavljivanjem, ali i održavanjem kvalitetnog sna u svakodnevici.
Kronična neispavanost: Svaka minuta sna je bitna
Upravo je kvaliteta sna ključan faktor prilikom izračunavanja idealnog broja sati sna. Štoviše, znanstvenici sa Sveučilišta San Francisco u Kaliforniji saznali su da neki ljudi imaju gene zahvaljujući kojima mogu spavati samo četiri do šest sati dnevno, a pritom se zapravo i naspavati.
No, struka i dalje smatra da postoje neki okviri kojih bi se valjalo pridržavati. Tako se potreba za snom smanjuje sa starenjem. Djeca do godinu dana starosti spavaju između 12 i 16 sati dnevno, dok je tinejdžerima dovoljno između osam i deset sati.
Kad su u pitanju odrasle osobe, preporučuje se spavati između sedam i devet sati. Tako su ljudi koji spavaju manje od sedam sati dnevno skloniji zdravstvenim problemima.
Održavanje higijene spavanja
Za kvalitetan san potrebno je prije svega redovito održavati higijenu spavanja. To između ostalog podrazumijeva ustaljen raspored, odnosno odlazak u krevet te buđenje uvijek u isto vrijeme, čak i vikendima.
Tako morate pripaziti i na duljinu svog popodnevnog drijemeža koji ne bi trebao biti dulji od 30 minuta, kao i o tome da to bude do 15 sati.
Valja smanjiti i unos kofeina na 400 miligrama dnevno, pa nebrojene šalice kave možete zamijeniti s čajem od kamilice ili mliječnim napitkom Laku noć.
Prirodan napitak za lakši san
U pitanju je prirodan proizvod obogaćen posebnom prirodnom formulom NaturCalm. To je jedinstvena formula na tržištu, a radi se o kombinaciji nutrijenata i prirodnih biljnih ekstrakata – melise, lipe i esencijalne aminokiseline triptofan.
Iako je u pitanju mliječni napitak, ne sadrži laktozu te ima manji postotak mliječne masti. Namijenjen je svima koji imaju problema sa spavanjem, a u Hrvatskoj je to čak 65 posto građana.
Podatak je to velikog istraživanja o kvaliteti spavanja hrvatskih građana koje je proveo Dukat prilikom predstavljanja ovog napitka, prvog ovog tipa na hrvatskom tržištu.
O kvaliteti proizvoda govori i zdravstvena tvrdnja ‘Pomaže lakše zaspati’ koja prati proizvod, a koju je odobrilo i Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske. Lakše ćete zaspati i ako budete izbjegavali gledanje u ekrane barem 30 minuta prije odlaska u krevet.
Noćna rutina
Pritom, ako želite uvidjeti gdje točno griješite, možete voditi i dnevnik spavanja te bilježiti sve relevantne informacije.
No, upravo je promišljena noćna rutina ključna za ostvarenje kvalitetnog sna. Ona može i ne mora biti kompleksna, no svakako postoje neke već provjerene stvari koje će vam pomoći u tome da čim prije usnete.
Primjerice, melatonin, hormon odgovoran za spavanje, više se luči u mraku. Upravo zato nošenje maske za oči, postavljanje zastora za zatamnjivanje i uklanjanje svih ekrana iz prostorije može pomoći tome da lakše utonete u san.
Rituali poput slušanja uvijek iste playliste ili čitanja prije odlaska u krevet također će pomoći u smirenju, kao i mirisi u sobi poput onog lavandinog.
Sadržaj nastao u suradnji s Dukatom.