FOTO: Matija Habljak/PIXSELL

Doktorica upozorava: Ako ste budni 24 sata u komadu, to je kao da imate jedan promil alkohola u krvi

Razgovarali smo s dr. sc. Jelenom Šarić Jurić, dr. med.

Doktorica upozorava: Ako ste budni 24 sata u komadu, to je kao da imate jedan promil alkohola u krvi

Razgovarali smo s dr. sc. Jelenom Šarić Jurić, dr. med.

FOTO: Matija Habljak/PIXSELL

“Često se čuje fraza ‘Spavat ću kada umrem’. To je neprihvatljivo jer je spavanje neophodna fiziološka funkcija bez koje ne možemo adekvatno funkcionirati i biti zdravi”, govori nam dr. sc. Jelena Šarić Jurić, dr. med. i somnologinja iz Klinike za neurologiju KBC-a Osijek.

Postoje čak tri konkretna razloga zbog kojih bi spavanje trebalo biti prioritet: tjelesno i mentalno zdravlje te jačanje imunološkog sustava.

Deprivacija spavanja, odnosno nedostatak, povezan je tako s povećanom dnevnom pospanosti, poremećajem kognitivnih funkcija, povećanjem tjelesne težine i razvojem pretilosti te psihičkim poremećajima, objašnjava.

“Više od 20 posto prometnih nesreća s fatalnim ishodima uzrokovano je pospanošću vozača. Ilustrativno govoreći, ako ste budni 18 sati, to je usporedivo s 0,5 promila alkohola u krvi, a ako ste budni 24 sata, to je usporedivo s čak jednim promilom alkohola u krvi.”

Dug spavanja

Govori Šarić Jurić i da nespavanje može imati dugoročne zdravstvene komplikacije, poput srčanih bolesti, moždanog udara, šećerne bolesti, razvoja demencije i drugih poremećaja. U tom kontekstu objašnjava nam i što je dug spavanja.

“Dokazano je da zdrava odrasla osoba treba prosječno osam sati spavanja. Ako spavate šest, organizam to pamti kao dug od dva sata. Primjerice, ako ste budni 30 sati u komadu, to znači da ste u jednom danu izgubili osam sati spavanja.”

Nadovezuje se s posljedicama koje uključuju drastični pad kognitivnih funkcija, memorije, koncentracije, izvršnih funkcija, halucinacije, promjene raspoloženja, a u rjeđim slučajevima i razvoja psihoze.

“Primjerice, studenti koji cijelu noć uče prije ispita mogu imati loše rezultate na ispitu zbog smetnji koncentracije i memorije. Roditelji novorođenčadi zbog brige oko djeteta i nespavanja mogu imati poremećaj raspoloženja što dovodi do svađa s partnerom i drugom djecom.”

Nesanica je najčešći poremećaj

Šarić Jurić posebno upozorava na činjenicu da ljudi pomoć stručnjaka zatraže tek nakon što godinama loše spavaju. “Osobito mlađa populacija, koja je sklona umanjivati vlastite probleme sa spavanjem te isprobavati lijekove bez recepta pa tek ako ni oni ne djeluju dolaze po pomoć stručnjaka.”

Objašnjava potom da postoji sedam velikih skupina poremećaja spavanja: nesanica, poremećaji disanja u spavanju, centralni poremećaji prekomjerne pospanosti, poremećaji cirkadijanog ritma budnosti i spavanja, parasomnije, poremećaji pokreta u spavanju i drugi poremećaji kojih je sveukupno više od 80 različitih vrsta.

Najčešće se susreće s nesanicom, a slijede ih pacijenti s opstruktivnom apnejom u spavanju koju karakteriziraju hrkanje, prestanak disanja tijekom spavanja i prekomjerna dnevna pospanost.

“Studije su pokazale da njihovi partneri imaju smanjenu efikasnost spavanja, kvalitetu spavanja i otežano svakodnevno funkcioniranje. Zapravo tako imamo dvije osobe s problemima spavanja.”

Šarić Jurić posebno upozorava na činjenicu da ljudi pomoć stručnjaka zatraže tek nakon što godinama loše spavaju Matija Habljak/PIXSELL

Interes tijekom specijalizacije

Kroz svoj rad susrela se s brojnim primjerima i zanimljivim slučajevima, no ističe jedan koji joj se posebno urezao u pamćenje. “Pacijent s parasomnijom je tijekom noći uvijek jeo i u jednom takvom pothvatu, dok je pripremao jelo, zapalio je kuću. Srećom, nitko nije nastradao.”

Šarić Jurić se ovim problemima počela baviti na poticaj svog mentora, doc. prim. dr. sc. Stjepana Jurića, koji je ujedno i predstojnik Klinike za neurologiju KBC-a Osijek. Za somnologiju se zainteresirala tijekom specijalizacije, a također je doktorica znanosti i asistentica na Medicinskom fakultetu u Osijeku.

“Medicina spavanja se jako razvija posljednjih godina, dolazi do novih saznanja o važnosti spavanja i poremećaja koji su vezani sa spavanjem.”

Posebna formula koja pomaže u regulaciji spavanja

Tako je nedavno predstavljen i mliječni napitak Dukat Laku noć koji dolazi s posebnom formulom NaturCalm melise, lipe i esencijalne aminokiseline triptofan koji promiču opuštanje te smanjuju stres i anksioznost.

“Melisa i lipa ostvaruju svoje učinke moduliranjem aktivnosti neurotransmitera i smanjenjem oksidativnog stresa, a aminokiselina triptofan djeluje kao prekursor za sintezu serotonina.”

Objašnjava tako da mlijeko služi kao izvor aminokiseline triptofan što može povećati razine serotonina i time potaknuti sintezu melatonina, pomažući u regulaciji spavanja.

“Kombiniranje ovih prirodnih lijekova može pridonijeti u promicanju općeg blagostanja i mentalnog zdravlja, a samim time i boljeg spavanja”, govori Šarić Jurić. O kvaliteti proizvoda govori i zdravstvena tvrdnja ‘Pomaže lakše zaspati’, koju je odobrilo i Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske.

S godinama pada kvaliteta sna

Ovaj prirodni mliječni napitak ne sadrži laktozu, a namijenjen je svima koji imaju problema sa spavanjem. Istraživanje o kvaliteti spavanja hrvatskih građana koje je proveo Dukat pokazalo je tako da u Hrvatskoj čak 65 posto građana ima problema sa spavanjem.

Isto istraživanje pokazalo je i da građani u dobi od 18 do 24 godine spavaju bolje u odnosu na one koji su stariji od 25. Šarić Jurić nam tako objašnjava da s porastom životne dobi dolazi do promjene u arhitekturi spavanja.

“Smanjuje se udio sporovalnog, takozvanog dubokog, sna, te povećava udio laganog sna, a postaje učestalije i buđenje noću što može dovesti do isprekidanog spavanja, povećanog umora i pospanosti tijekom dana.”

Ističe pritom i da s godinama dolazi do povećanja stresa, koji je jedan od najčešćih uzroka nesanice. “Dolazi do porasta obaveza, što poslovnih, što osobnih poput, primjerice, roditeljstva.”

Stres i brige kao najčešći uzroci nesanice

Najčešći uzroci nesanice su stres i brige, odnosno, mentalni poremećaji poput anksioznosti i depresije, loše navike spavanja te prekomjerna konzumacija alkohola, kofeina i nikotina, govori.

Šarić Jurić je stoga podijelila s nama nekoliko trikova koji mogu pridonijeti boljoj kvaliteti sna, kao što je stvaranje opuštajuće rutine prije spavanja, održavanje ugodnog okruženja za spavanje te izbjegavanje ekrana barem sat vremena prije počinka zato što plavo svjetlo s ekrana može ometati proizvodnju melatonina, hormona koji regulira san.

“Vaša spavaća soba trebala bi biti tiha, tamna i hladna. Investirajte u udoban madrac i jastuk te koristite zavjese za zamračivanje kako biste blokirali svjetlo. Pokušajte ići na spavanje i buditi se u isto vrijeme svakoga dana, čak i vikendom jer održavanje redovitog rasporeda pomaže regulirati unutarnji sat vašeg tijela.”

Stvaranje opuštajuće rutine prije spavanja pridonosi boljoj kvaliteti sna Matija Habljak/PIXSELL

Tjelovježba je važna

Savjetuje tako i redovitu tjelesnu aktivnost, ali ne neposredno prije spavanja. “Pokušajte vježbati ranije tijekom dana, jer vježbanje neposredno prije spavanja dovodi do lučenja adrenalina i endorfina, što vas može učiniti budnijima i punima energije, povećanja tjelesne temperature, stimulacije rada srca i cirkulacije krvi.”

Trebalo bi izbjegavati i velike masne, ljute obroke, jer mogu uzrokovati bolove u želucu i nelagodu u trbuhu, dok kofein i alkohol mogu poremetiti ciklus spavanja. Objašnjava tako da alkohol može dovesti do skraćenja latencije uspavljivanja, ali i do fragmentacije spavanja.

“Potrebno je pronaći kombinaciju aktivnosti koja najbolje odgovara vašim potrebama i koje vam pomažu da se osjećate opušteno i spremno za spavanje”, zaključuje Šarić Jurić.


Sadržaj nastao u suradnji s Dukatom.

Zahvaljujemo Kavončiću na ustupljenom prostoru za snimanje.