Cijenjena norveška spisateljica predstavila novi roman: Knjiga ima sjajne kritike, dobila je jednu od najprestižnijih nagrada

Ingeborg Arvola norveška je spisateljica odrasla u obitelji u kojoj se pisana riječ cijenila. Njezina majka je bila Liv Lundberg, cijenjena pjesnikinja, esejistica i prevoditeljica. Stoga ne čudi što je i Arvola krenula putevima koji vode u književnost.

Arvolin prvi roman, “Na kraju čežnje”, objavljen je 1999. godine, a od tada je napisala niz romana za odrasle, ali i djecu. Upravo je za dječji roman “Nema dana bez kiše” 2008. godine dobila nagradu Havmann.

Uz to, napisala je i serijal romana o jahačici Carli i o Buffy By koji je otvorila s nagrađenim romanom “Buffy By je talentirana” 2019. godine.

Uspjeh doživljava 2022. s romanom “Nož iz ognja” koji je nagrađen nagradom Brage te je ubrzo postao bestseler. Radi se o prvoj knjizi u serijalu “Ruijan rannalla – Pjesme a Arktika”. Dvije godine poslije, roman je doživio i hrvatsko izdanje.

Dobar prijevod ključan je za uspjeh na stranom tržištu

U ožujku 2024. godine u nakladi Iris Illyrice objavljen je hrvatski prijevod za koji je bila zadužena Sandra Ljubas, suautorica “Švedsko-hrvatskog rječnika leksičkih inovacija”. Iako često zanemarivani, upravo su prevoditelji ključni za uspjeh romana na novom tržištu, prilagođavajući originalnu misao novom tržištu.

Primjerice, čitajući predgovor koji je napisala Arvola, Ljubas spretno objašnjava svaku od dosjetki same autorice, zadržavajući originalnu misao te je istovremeno prilagođavajući hrvatskoj publici.

Njezino prevoditeljsko umijeće pogotovo dolazi do izražaja kada čitamo autoričino pojašnjenje o tehnikalijama kao što su način na koji zapisuje određena imena.

Kako sama Arvola pojašnjava, čitav roman inspiriran je njezinom obiteljskom poviješću, a sve je počelo čitanjem knjige “Grensebygda Neiden” (norv. “granično selo Neiden”) Steinara Wikana. Spomenuta knjiga donosi povijesni pregled obitelji Arvola na koji se autorica oslonila pri građenju likova.

Put od Finske do Norveške

Glavna junakinja romana je Brita Caisa, Arvolina praprabaka. Radnja romana tako započinje 1859. godine kada crkva disciplinski kažnjava Caisu jer je imala aferu s oženjenim muškarcem. Tada kreće njezin put od Finske do Norveške, gdje se nalazi finalno odredište – Bugøynes.

Sama radnja romana stavlja u prvi plan izopćene iz društva, nomade koji se moraju prilagoditi nacionalnim zakonima i propisima te žene koje čekaju povratak muškaraca s mora.

Roman se tako savršeno uklapa u norvešku književnu tradiciju koja vuče korijene još iz stare skandinavske književnosti. Već su u desetom stoljeću postojali putujući pjesnici, “skaldi”, koji su pjevali o junačkoj prošlosti i podvizima narodnih junaka.

Njegujući upravo tu tradiciju, Arvola donosi uvjerljive portrete glavnih likova kroz ljubavnu priču. Upravo su brojni kritičari istaknuli odnos Brite Caise i Askana Mikkoa kao najsnažniji trenutak cijelog romana.

Glas marginaliziranih

S obzirom na to da radnja prije svega prati avanture Brite Caise, možemo vidjeti da autorica propitkuje ulogu žene u društvu. Arvola detaljno opisuje glavnu junakinju. Radnja romana smještena je u kvensko društvo 1860-ih, u vrijeme kada su ljudi snažno vjerovali u Boga, ali i u razna praznovjerja.

Tako i sama junakinja romana vjeruje u nadnaravno, a posebno se ističe njezina sposobnost skrbi za bolesne. Caisa također pokazuje poštovanje prema tradiciji, ali i želju za znanjem. Kroz lik svoje praprabake, Arvola daje glas marginaliziranima, pritom vjerno opisujuću situaciju tadašnjeg društva.

Poseban naglasak stavljen je na psihološku karakterizaciju koja je prisutna u norveškoj književnosti još od 19. stoljeća, kada je dramatičar Henrik Ibsen napisao dramu “Nora – Lutkina kuća”. I u ovoj drami je u fokusu uloga žene u društvu, točnije, u braku.

Unutarnji svijet likova posebno je uspješno prikazao Tarjei Vesaas kojega mnogi smatraju jednim od najvažnijih norveških pisaca nakon Drugog svjetskog rata.

Unutarnja drama likova

Vesaas u svojim djelima također opisuje živote likova iz ruralnih područja, pritom stavljajući u fokus njihove unutarnje drame. Upravo je to pristup koji je odlučila preuzeti i Arvola u prvom nastavku serijala “Ruijan rannalla – Pjesme s Arktika”.

Sam roman započinje slikovitim opisom mjesta i vremena radnje, kad su 1859. stanovnici Laponije odlazili u Ruiju radi ribolova. Iste su godine Brita Caisa i njezina dvojica sinova pošli prema norveškoj obali gdje je more, piše Arvola, prepuno bakalara.

Sama Arvola je od devedesetih godina izdala niz romana, knjiga za djecu, priča i kratkih priča. Pritom se okušala i kao dramaturginja, no upravo joj je ovaj roman donio svjetski uspjeh.

O uspjehu romana “Nož iz ognja” govori i činjenica da je knjiga bila nominirana za sljedeće nagrade: Book Dealer Prize, Critic’s Prize, Youth Critic’s Prize i Nordic Council’s Literature Prize 2023.

Sadržaj nastao u suradnji s Iris Illyricom.