Pročitali smo međunarodni bestseler o djevojci koja ubija u snu: triler 'Anna O.' dovoljno je zanimljiv da mu možemo oprostiti neke mane
Roman Matthewa Blakea na hrvatskom je objavila Fraktura, a već su otkupljena prava za ekranizaciju na Netflixu
Autoru treba odati priznanje za ambiciozan pristup — roman je prepun pojedinosti i referenci iz stvarnog života, zbog čega ga je vjerojatno i pisao čak deset godina. To na trenutke djeluje pretenciozno, no ipak je riječ o poštenom trileru, jednome od onih koji će vas dovoljno zainteresirati i zabaviti pa ćete mu biti spremni oprostiti određene mane i repetitivnost.
“Prosječan čovjek provede trideset i tri godine života spavajući”, prva je rečenica romana “Anna O.” autora Matthewa Blakea, ujedno i glavni motiv za pisanje debitantskog trilera autora koji je priču izgradio oko dva fenomena ljudske psihe, a oba se tiču spavanja.
Prvi je “ubojstvo počinjeno u snu” i razna moralna i praktična pitanja koja iz njega proizlaze: je li osoba koja spava svjesna svojih postupaka i može li ju se krivično goniti za ubojstvo ili nedjelo koje je učinila spavajući? Drugi je fenomen sindrom rezignacije, koji osobe dovodi u stanje dubokog sna iz kojeg se do daljnjega ne bude.
Zabilježeni su slučajevi gdje pojedinci izloženi ogromnom stresu reagiraju potpunim isključivanjem svijesti – okolnosti u kojima su se našli preteške su da bi se s njima znali nositi na javi pa, uslijed sindroma rezignacije, iz te jave bježe u san iz kojeg ih je nemoguće probuditi.
Noćna mora počinje
U prvom svjetskom ratu iz rovova su izvlačili unovačene pubertetlije koji su užas oko sebe pokušali izbrisati takvim ‘ultimativnim snom’, a nešto slično zabilježeno je u ovom stoljeću u Švedskoj kod migranata mlađe dobi koji su osuđeni na izgon iz Švedske i povratak u zemlju iz koje su pobjegli.
Dakle, na te dvije premise, vezane za spavanje i san, Matthew Blake gradi svoj debitantski psihološki triler, i mora se priznati da je zaplet žanrovski ‘privlačan’: mlada žena po imenu Anna Ogilvy stoji u kabini nad leševima svojih dvoje prijatelja držeći u ruci krvavi nož.
Ovisno o tome kome vjerujete, u tom trenutku Anna ili upravo mjesečari ili je hladnokrvno budna. Nekoliko trenutaka kasnije, njezini roditelji dobivaju inkriminirajuću poruku s njezina telefona koja glasi: “Oprostite mi. Mislim da sam ih ubila”. Anna zatim utone u duboki posttraumatski san koji traje četiri godine.
Svako poglavlje iznenađenje
Na početku romana dr. Benedict Prince, forenzički psiholog koji se specijalizirao za zločine počinjene u snu, dobiva poziv ministarstva pravosuđa da Annu O. nakon četiri godine pokuša vratiti k svijesti. Uspije li, pravni će sustav dati sve od sebe kako bi se bez ikakve sumnje utvrdilo je li Anna u vrijeme ubojstava spavala ili je bila budna.
U svakom slučaju, konačno će joj se suditi pod optužbom za ubojstvo. Dok promatra svoju ozloglašenu novu pacijenticu unutar otmjenih granica prestižne londonske klinike za spavanje, doktor Prince postaje opsjednut Annom. Hoće li ovaj “Princ” probuditi ženu koju su tabloidi prozvali “Uspavanom ljepoticom”, samo kako bi je mogli vidjeti osuđenu na smrt zbog navodnih zločina?
Privlačan zaplet i prozaična simbolika (princ i uspavana ljepotica?) upućuju na komercijalnu prirodu ovog trilera, no “Anna O.” pripada školi napete fikcije koja se gradi po principu “novo poglavlje – novo otkriće u priči”. Autor – koji je studirao engleski jezik na sveučilištima Durham i Oxford, a potom radio i kao pisac govora u Westminsterskoj palači – očito nastoji pisanjem zadobiti uglednu književnu legitimnost.
Sve prepuno referenci
Roman je građen pomalo ‘barokno’ pa je isprepleten od pronađenih bilježnica, dnevničkih zapisa i tekstova iz psiholoških nalaza, uz brojne reference na starogrčku tragediju “Medeju”, Capoteov roman “Hladnokrvno ubojstvo”, filmove Alfreda Hitchcocka i klasičnu studiju slučaja Sigmunda Freuda o ženi zvanoj “Anna o” koja je patila, između ostalog, i od mjesečarenja.
Kako i nalažu pravila žanra, uskoro saznajemo da je i dr. Prince samo čovjek, pa iako je psiholog ima gomilu vlastitih problema: njegov brak s Clarom Fennel — sada detektivkom Metropolitanskog odjela za ubojstva, koja je sasvim slučajno bila prva policajka pozvana na mjesto krvavog dvostrukog ubojstva! — raspao se.
Očajnički mu nedostaje njegova mala kći i nada se da će slučaj “Anna O.” ne samo povećati njegov ugled i prihode (koji su, priznaje, “slabi”), već mu i obnoviti obitelj. Pritom, Prince zbog naklonosti prema pacijentici u komi vjeruje da je Anna nevina.
Pisao ga deset godina
Zbog toga započinje vlastitu istragu. Putuje na mjesto zločina, nekoć ekskluzivno ljetovalište zvano “Farma”, gdje su bogati gosti plaćali enormne svote za prilično dekadentnu vrstu team-buildinga: danju bi uživali u iću i piću, a noću se ganjali po šumi u nekoj vrsti paintballa.
Te kobne noći na farmi su bili Anna, njezini roditelji, dvoje nesretnih prijatelja, dvoje djelatnika odmarališta, te misteriozna osma osoba, pa se čini da cijeli misterij oko “ubojstava u snu” leži upravo u događajima koji su se na Farmi odvijali prije tragedije. Istraga će odvući dr. Princea u različitim smjerovima s brojnim otkrićima.
Autoru treba odati priznanje za ambiciozan pristup — roman je prepun pojedinosti i referenci iz stvarnog života, zbog čega ga je vjerojatno i pisao čak deset godina. Međutim, upravo ta ambicioznost na trenutke djeluje pretenciozno, pa roman s vremenom postaje pomalo zamoran i prezasićen, što baca sjenu na brojne tvistove u radnji, pogotovo pred kraj.
Netflix otkupio prava
Prvijenac Matthewa Blakea najavljen je kao “triler godine”, što bi se moglo pokazati kao ‘dvosjekli mač’, jer bi oni koji budu očekivali previše mogli romanom ostati pomalo razočarani. No, smanjite li očekivanja i oprostite autoru povremeno malo pretencioznosti, “Anna O.” će za vas biti sasvim solidan primjer žanra i odličan izbor za ljetno čitanje.
Jer ipak je riječ o poštenom trileru, jednome od onih koji će vas dovoljno zainteresirati i zabaviti pa ćete mu biti spremni oprostiti određene mane i repetitivnost.
Ne iznenađuje ni da je najavljena ekranizacija ove knjige na Netflixu, tim više što Matthew Blake već ima iskustva u radu na TV serijalima za BBC, ITV Studios i druge produkcijske kuće. Dapače, dojam je da je “Anna O.” i pisana uz ‘predumišljaj’ o ekranizaciji. Ne bi bilo neobično – niti prvi puta – da televizijska adaptacija bude čak i uspjelija od knjige.