Ovdje u Haagu vodi se presudna bitka oko Izraela. Sud brutalno napadaju, Amerikanci siledžijski prijete, a Hrvatska samo šuti

Oba suda u Haagu prvi put djeluju istodobno, mijenja se priroda međunarodnog prava. Hrvatska bez stava čeka da sve prođe

Dr. Iva Vukušić je izvanredna profesorica svjetske povijesti na Sveučilištu u Utrechtu u Nizozemskoj i gostujuća znanstvena savjetnica na Odjelu za ratne studije King’s Collegea u Londonu. Istražuje paravojne grupe, genocid, masovno nasilje i kaznenu odgovornost za zločine. Objavila je knjigu Serbian Paramilitaries and the Breakup of Yugoslavia: State Connections and Patterns of Violence (Routledge, 2022.)


Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pozdravilo je u četvrtak na Twitteru (sad X-u) usvajanje rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a i naglasilo da svoju odluku temelji na “poštivanju međunarodnog prava“. Tri dana ranije, u Haagu, na Međunarodnom kaznenom sudu čija je Hrvatska članica preko 20 godina, tužitelj Karim Khan zatražio je od sudaca izdavanje pet uhidbenih naloga. Osobe koje tužiteljstvo sumnjiči za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Izraelu i Gazi od 7. listopada naovamo su trojica vođa Hamasa, te izraelski premijer i ministar obrane.

Ta vijest, iako očekivana, uzdrmala je mnoge zapadne demokracije. Međunarodni kazneni sud, koji je stalna i nezavisna institucija izvan sustava UN-a, redovito radi pod raznim pritiscima, no ovi nedavni zaista su strašni. Sud brutalno napadaju, a Hrvatska, koja sebi tepa da poštuje međunarodno pravo, šuti.

Bijela kuća nazvala je potez tužitelja nečuvenim (outrageous) i ministar vanjskih poslova Antony Blinken najavio je suradnju s republikancima u Kongresu na uvođenju sankcija protiv osoblja suda. Na tužitelja se već mjesecima vrši pritisak da se ostavi Izraela. Nedavno je 12 republikanskih senatora poslalo otvoreno pismo Khanu, u kojem prijete i njemu i, što je još gore, njegovoj obitelji.

Ponašanje siledžija

Ovo nije prvi put da su se Sjedinjene Države okomile na sud. Trumpova administracija učinila je nešto slično kad je tužitelj radio na istragama u Afganistanu (od kojih nakraju nikad nije bilo ništa). Prijetiti tužitelju na ovaj način jer se usudio istraživati nešto što im se ne sviđa je, riječju, sramotno.

Na ovaj način ponašaju se samo siledžije. Ovaj čin razotkriva i demokrate kao najobičnije licemjere. U protekle dvije godine SAD je podržao izdavanje uhidbenog naloga za Vladimira Putina i njegove suradnike. Sad, u vrlo sličnoj situaciji (jer niti Ruska Federacija niti Izrael nisu članice Suda u Haagu), okrenuli su ploču i napadaju sud čije su odluke ne tako davno podržavali.

Rusima su dali argument da diskreditiraju optužbe protiv Putina, čija vojska jasno krši međunarodno pravo napadajući Ukrajinu. Sjedinjene Države, čini se, ne dopuštaju ni pomisliti da bi se međunarodno pravo trebalo primjenjivati jednako u svim slučajevima. U njihovim očima, sudovi su za slabe i neprijatelje, a ne za njih i njihove saveznike.

Oba suda djeluju istovremeno

Potezi tužitelja na Međunarodnom kaznenom sudu nisu jedina dramatična stvar koja se događa u Haagu posljednjih mjeseci. U petak je Međunarodni sud pravde (koji se bavi državama, a ne pojedincima) Izraelu ponovno naredio da dopusti dostavu humanitarne pomoći i pristup neovisnim promatračima koji će istraživati poštivanje zakona ratovanja.

Sud je donio i dramatičnu odluku da Izraelu naredi obustavu vojnih operacija u Rafi na jugu Gaze. Prvi put svjedočimo situaciji u kojoj se istovremeno i Međunarodni kazneni sud i Međunarodni sud pravde bore za očuvanje temeljnih pravnih standarda u kontekstu koji generira ovakve diplomatske napetosti.

Hrvatska bez stava i hrabrosti

A Hrvatska? Hrvatska je u Haagu nažalost nevidljiva. Nema je nigdje gdje je u ovom trenutku važno biti. Susjedna Slovenija je čista suprotnost i samouvjereno poručuje da iza nekih principa stoji. Ako mogu oni, zašto ne može Hrvatska? Članice su istih organizacija. Pravni procesi koji se tiču Ukrajine, Izraela i Palestine mijenjaju prirodu međunarodnog prava, njegove primjene i institucija koje su za to zadužene. Hrvatska, bez stava i hrabrosti, čeka da sve prođe.

Odvija se teška politička borba. Međunarodni kazneni sud i tužiteljstvo nalaze se pred vjerojatno najvećim izazovom koji mogu zamisliti. Nije na Hrvatskoj da se petlja u to je li netko kriv za kazneno djelo ili nije, to nije njena zadaća. No, poštivanje i zaštita međunarodnog prava su njene obaveze kao članice suda. Standardi su ili isti za sve ili nisu standardi.

Sramota naše diplomacije

Odluke suda treba poštovati neovisno o tome sviđaju li se našim partnerima. Vrijeme je da sudovi istražuju sve, pa i one najmoćnije, i Hrvatska te napore mora javno podržati, napade najoštrije i glasno osuditi, i imati hrabrosti reći ono što političari vole reći kod kuće – pustite institucije da rade svoj posao.

S jedne strane pozdravljati rezoluciju o genocidu u Srebrenici, a s druge potpuno napustiti principe kad su u pitanju Izraelci i Palestinci jasno otkriva sramotu hrvatske diplomacije. Ova situacija testira vjerodostojnost međunarodnog prava i svih zemalja članica Međunarodnog suda.

Strašni zločini Hamasa u Izraelu 7. listopada i otmice preko 200 ljudi (više od 100 još nisu pronađeni i oslobođeni) te brutalni odgovor Izraelaca u Gazi, gdje je ubijeno 35.000 ljudi, mahom djece, moraju biti istraženi. Ključno je da Hrvatska pozove da se optužbe temeljito istraže i da se podnesu optužnice gdje za to postoje dokazi. Ili smo dosljedni ili smo licemjeri, nema trećeg.