Ključno pitanje nakon što je predstavljen model robotaksija: može li sve biti gotovo u roku ili će Bruxelles tražiti novac natrag?
Okupljeni su danas na pozornici mogli samo vidjeti kako prednja svjetla robotaksija, fiksiranog na mjestu pored pozornice, probijaju mrak
U mnogim etapama razvoja projekt je debelo, godinama kasnio. Sada je tu fiksni rok 2026., da ih testiraju i osposobe do krajnjih granica kako bi putnike po Zagrebu vozili besprijekorno
Mate Rimac danas je u kampusu u Kerestincu predstavio robotaksi Verne, koji bi trebao početi voziti po Zagrebu 2026. godine, no okupljeni nisu imali prilike vidjeti vozilo koje bi trebalo iz temelja promijeniti javni prijevoz u metropoli. Kako smo izvijestili jutros, tijekom predstavljanja Rimac je izvadio mobitel iz džepa i pokušao pozvati robotaksi da dođe do njega, no auto se oglušio na njegove naredbe.
“Isprobali smo ovo sto puta, ali kako to obično bude, sada baš ne radi. Događa se”, kazao je Rimac sa smiješkom o robotaksiju za čiji je razvoj čitave flote njegova tvrtka, koja je donedavno nosila ime Project 3 Mobility a sada je nazvana Verne, dobila bespovratnu potporu Nacionalnog plana za opravak i otpornost (NPOO) u iznosu od 179,5 milijuna eura. I to kao jedina hrvatska privatna tvrtka u okviru fonda Europske komisije pokrenutog zbog koronakrize.
Uzvanici koji su nazočili predstavljanju bili su iznenađeni scenom koja im je ostavila brojne upitnike nad glavama. “Hoćemo li uopće vidjeti vozilo do kraja izlaganja? Što se događa? Zar stvarno ne vozi?”, raspitivali su se okupljeni dok su gledali kako prednja svjetla robotaksija, fiksiranog na mjestu pored pozornice, probijaju mrak, a nekoliko ga mehaničara pokušava osposobiti.
Problemčić s kočnicom
Suosnivač i glavni izvršni direktor tvrtke Marko Pejković te glavni direktor dizajna Adriano Mudri također su tijekom svojih govora mislili da će na pozornicu pozvati robotaksi, no vozilo ni tada nije bilo spremno za predstavljanje zbog, kako je prvo rečeno, “tehničke poteškoće”. Pejković je kazao kako imaju problema s kotačem, no Rimac je nakon predstavljanja novinarima kazao da je došlo do “problemčića s kočnicom” te da se robotaksi zbog toga nije htio pokrenuti.
Uzvanici su ga tako mogli obići tek parkiranog u prostoru iza pozornice, gdje je bio izložen. U njega je imao priliku prvi sjesti premijer Andrej Plenković, koji je na predstavljanju bio s predstojnikom ureda Zvonimirom Frkom-Petešićem i ministrom prometa, mora i infrastrukture Olegom Butkovićem, a osim HDZ-ovaca prisustvovali su i gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i njegova zamjenica Danijela Dolenec.
Plenković je, unatoč tome što robotaksi nije stigao na pozornicu, čestitao Rimcu te kazao kako je Vlada podržala taj projekt sa 180 milijuna eura. “Rimac je s timom stručnjaka okupio velik broj ulagača, što znači da je ovaj projekt itekako prepoznat. Ovo će značiti novi način vožnje u velikim urbanim sredinama i sjajno je da smo baš mi predvodnici u tome”, kazao je. Premijer je ustvrdio kako se dogodila “sitna poteškoća” te da će ih “biti još, kako to inače biva s inovatorima”, te otvoreno kazao da bi se on vozio u robotaksiju.
Gradnja terminala u Buzinu
Rimac je, opisujući Verne, kazao da je riječ o potpuno autonomnom električnom vozilu izgrađenom na novoj platformi koja je prilagođena autonomnom načinu vožnje. Robotaksiji će biti opremljeni sofisticiranim senzorima, kamerama i radarima, a Rimac je naglasio da će za svaku nesreću koja će se dogoditi biti odgovorni oni kao tvrtka koja je vozilo stavila u promet.
Dodao je kako im je cilj bio stvoriti uslugu koja će biti jednostavna poput Appleovih, poručivši da će vozila biti u potpunosti prilagođena korisnicima. Svatko tko se odluči voziti u njemu moći će personalizirati postavke robotaksija prije no što uđe, što znači da će moći regulirati osvjetljenje u njemu, temperaturu pa čak i miris u unutrašnjosti. Direktor dizajna Mudri istaknuo je kako je robotaksi dvosjed, naglašavajući da se većina vožnji može zadovoljiti dvosjedom.
Pejković je najavio gradnju “Mothershipa” pored njihovog sjedišta u Buzinu, centralnog terminala gdje će se vozila pregledavati, održavati, čistiti i svakodnevno puniti energijom. Terminal je prvo trebao biti izgrađen na lokaciji kod Save i Studentskog doma Stjepan Radić, no tvrtka je odustala od toga, ustvrdivši da ta lokacija nije najpogodnija za gradnju takvog centra.
Probijanje i pomicanje rokova
Izvršni direktor dodao je i da će u Lučkom graditi tvornicu u kojoj će se robotaksiji proizvoditi i iz nje plasirati dalje u svijet. Kazao je i da je tvrtka potpisala ugovore s 11 gradova u EU-u po kojima će prometovati robotaksiji te istaknuo da su u pregovorima s još 30 gradova koji su zainteresirani za njihovu uslugu.
Rimac projekt robotaksija najavljuje godinama, a po njegovim inicijalnim tvrdnjama, prva vozila trebala su prometovati već ove godine. No, s realizacijom samog projekta podosta se kasnilo te je bilo jasno da se ciljevi tvrtke neće ispuniti u dogovorenim rokovima.
Vlada je u Bruxelles poslala izmijenjeni plan oporavka i otpornosti u kojem, među ostalim, tražila pomicanje roka za jednu fazu razvoja robotaksija, s prvog kvartala 2024. na prvi kvartal 2025. godine. Iz tvrtke Project 3 Mobility uvjeravali su da “finalni rok završetka projekta ostaje nepromijenjen”. Iako nikada nije do kraja razjašnjeno o kojem se točno roku radi, i tvrtka i Vlada danas se referiraju na 2026., mada su u Nacionalnom planu oporavka, dokumentu koji je donijela Vlada, ciljani datumi za razvoj robotaksija bili postavljeni ponešto izazovnije.
Trebali prometovati ove godine
Dokumentacija iz srpnja 2021. pokazuje kako je prvotno planirano da se projekt provodi sve do ožujka 2026., no “indikativni vremenski tijek projekta” bio je ambiciozniji te je po njemu još prošle godine planirana izgradnja specijalizirane infrastrukture, početak izrade verifikacijskih prototipova vozila i izrada softverske platforme. To se, kako je poznato, nije dogodilo.
Tvrtka je zatim za 2023. najavila testiranje verifikacijskih prototipova vozila, sustava autonomne vožnje i specijalizirane infrastrukture, kao i serijsku proizvodnju robotaksija, dok je ove godine trebalo krenuti pokretanje pilot-usluge u Zagrebu. Mnogi mediji pisali su tijekom 2021. da će već ove godine po metropoli prometovati samovozeći taksiji, a u to je bio uvjeren i sam Rimac koji je, kada je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen posjetila njegove pogone, vjerovao da je sve izvedivo do tog roka.
Prototip robotaksija, doduše, predstavljen je tek danas. Kako god bilo, potpuno je jasno da je ono što je 2021. ušlo u službeni Vladin dokument ostalo na tom papiru: testiranje verifikacijskih prototipova se, recimo, tada najavljivalo za 2023., no zatim se tražilo dodatno vrijeme. Razlog je, objašnjavali su, što se dugo čekalo odobrenje Europske komisije da je dodjela javnog novca ovom projektu u skladu s EU pravilima o državnim potporama.
Tvrtki isplaćeno 89 milijuna eura
To je odobrenje stiglo tek krajem svibnja, a sama procedura trajala je puno duže nego što su u Vladi, ali i u samoj tvrtki očekivali. Bruxelles je na kraju ipak potvrdio da projekt ima pravo na 179,5 milijuna eura potpore iz sredstava koje je Hrvatska dobila za plan oporavka.
Na račun tvrtke nije prebačen cijeli iznos te joj je za sada isplaćeno 89 milijuna eura. Cijela investicija treba biti dovršena do prvog kvartala 2026., kada istječe krajnji rok, a to se navodi i u dva službena i pravno obvezujuća dokumenta – prema odluci koju je u srpnju 2021. potvrdilo Vijeće EU-a te operativnom sporazumu Vlade i Komisije, potpisanom nekoliko mjeseci kasnije. Oba dokumenta donesena su nakon Nacionalnog plana oporavka.
U njima piše da do kraja 2025. moraju biti proizvedena autonomna električna vozila, specijalizirana infrastruktura mora biti operativna i sve funkcije instalirane, a u sljedećem kvartalu (početak 2026.) osobama s invaliditetom dodijeljeno 50 tisuća besplatnih vaučera za vožnju, koji će vrijediti najmanje pet godina nakon izdavanja.
Izmjene zakona zbog robotaksija
U priči oko robotaksija postavljalo se i pitanje jesmo li Rimcu dali više od milijardu kuna javnog novca da po svijetu kupuje napredna tehnološka rješenja koje je razvio netko drugi, s obzirom da je njegova tvrtka autonomni sustav vožnje kupila od izraelske tvrtke Mobileye, koja slovi za globalnog lidera u području autonomne vožnje.
“Sustav autonomne vožnje ne razvija P3 te on nije predmet projekta odobrenog od Europske komisije. To znači da razvoj Mobileyeva sustava za autonomnu vožnju neće biti financiran iz EU sredstava niti je to ikada bio plan”, odgovorili su u veljači ove godine za Telegram. Doduše, i dalje nije jasno kako će taj sustav raditi i hoće li moći biti autonoman, s obzirom na to da se u NPOO-u navodi da će tvrtka “konstruirati u potpunosti novo električno vozilo pete razine autonomije”, što dosad nitko nije postigao.
Zbog robotaksija jučer se u Saboru raspravljalo o Zakonu o cestovnom prometu, u čijoj će novoj izmjeni odgovornost za sudar koji skrivi autonomno vozilo biti na njegovu vlasniku ili operateru. U novim se izmjenama Zakona, između ostalog, uređuje automatizirani cestovni prijevoz kao nova vrsta djelatnosti prijevoza putnika. Izmjene zakona na današnjoj sjednici Vlade najavio je i premijer Plenković, kazavši kako vjeruje da će stvoriti “pravne pretpostavke, dakle zakonski okvir za sigurnost vožnje i na taj način omogućiti kvalitetniji gradski prijevoz”.
Hoće li Rimac stići ispuniti obećanja?
Ipak, kada je riječ o robotaksijima, u konačnici se nameće jednostavno pitanje – hoće li Rimčeva tvrtka uopće stići ispoštovati dogovorene rokove i hoće li njegova autonomna vozila u potpunosti biti funkcionalna 2026., kada bi se trebala naći na zagrebačkim ulicama.
Rimac ima još dvije godine da ih testira i osposobi do krajnjih granica kako bi putnike vozili besprijekorno. Teško je procijeniti koliko je izgledno da će se to dogoditi, s obzirom na to da i globalni tehnološki divovi, poput GM-ove tvrtke Cruise i Waymoa, imaju problema s vlastitim robotaksijima jer i dalje uporno ne prepoznaju prepreke na cesti.
Osim toga, za takvo što bi bio potreban i kompleks u kojem bi se testiranja izvodila, no ranije spomenuti “Mothership” tek se treba početi graditi. Inače, i po tom je pitanju probijen rok jer je prema “indikativnom vremenskom tijeku projekta” trebao biti izgrađen još 2022. godine.