Istina o hrvatskim plaćama: 90 posto građana zarađuje manje od 2000 eura, svaki peti prima manje od 800 eura
Prosječna plaća u Hrvatskoj narasla je na 1326 eura, no što to konkretno znači? Raščlanili smo statistiku kako bismo dobili jasniju sliku
Prosječna plaća u Hrvatskoj u ožujku je bila 1326 eura, izračunao je to Državni zavod za statistiku. No, toliku ili plaću veću od tog iznosa u Hrvatskoj dobiva najviše 35 posto zaposlenih. DZS radi izračun na osnovu podataka za zaposlene u pravnim osobama, kojih je u travnju bilo 1.427.755. U tu računicu ne ulazi više od 220 tisuća osoba koje rade u obrtima, slobodnim profesijama i osigurani poljoprivrednici.
I bez njih, samo sa zaposlenima u pravnim osobama gdje 65 posto radnika prima plaću manju od prosječne, to znači da više od 928 tisuća ljudi u Hrvatskoj zarađuje manje od 1326 eura. I među tim radnicima postoje velike razlike u primanjima. Manje od 1086 eura (medijalna plaća) zarađuje polovica svih zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj, što je više od 713 tisuća ljudi. Dakle, oko 200 tisuća radnika ima plaću između 1086 i 1326 eura.
Velike su razlike i među onima čija je plaća ostala ispod medijalne. Među tih 713 tisuća radnika je i 142 tisuće onih čija je plaća manja od 730 eura. U toj skupini su i ljudi koji primaju minimalnu neto plaću od 677 eura.
Manje od 800 eura zarađuje svaki peti radnik
Čak deset posto hrvatskih radnika, opet njih 142 tisuće, ima plaću neznatno veću od tih 730 eura, odnosno njihova je plaća za ožujak bila najviše 798 eura. To znači da plaću manju od 800 eura u Hrvatskoj dobiva svaki peti hrvatski radnik, odnosno njih 285 tisuća. Samo 970 eura predstavlja gornju granicu plaće za čak 40 posto radnika u pravnim osobama. To znači da je u ožujku više od 570 tisuća hrvatskih radnika zarađivalo manje od 970 eura.
Kad bi se ovi platni razredi primijenili na sve zaposlene u državi, znači i obrte, slobodna zanimanja i poljoprivrednike, a malo je vjerojatno da su tu plaće veće od onih u pravnim osobama, značilo bi to da više od milijun i 70 tisuća zaposlenih zarađuje manje od prosječne plaće, odnosno manje od 1326 eura.
Više od 2000 eura zarađuje manje od deset posto
Uz to, u najnižem razredu s neto plaćom do 730 eura je više od 164 tisuće zaposlenih. Manje od 1086 eura zarađuje ukupno 823 tisuće ljudi. A svaki mjesec za manje od 970 eura radi više od 658 tisuća radnika.
Na ljestvici plaća iznad prosječne, odnosno plaće iznad 1326 eura, smjestilo se oko pola milijuna zaposlenih u pravnim osobama. Među njima su najbrojniji oni koji zarađuju više od prosječne plaće, ali manje od dvije tisuće eura i njih je oko 356 tisuća. Tek deset posto hrvatskih radnika zaposlenih u pravnim osobama, to je opet oko 142 tisuće ljudi, u ožujku je zarađivao više od dvije tisuće eura ili preciznije više od 2042 eura.
U većini djelatnosti plaća manja od prosjeka
Što se tiče zasebnih djelatnosti, u većini njih prosječne plaće su niže od prosječne. Od 19 djelatnosti, koliko ih ima prema službenoj klasifikaciji, u njih 11 prosječna je plaća niža od nacionalnog prosjeka. Najniža prosječna plaća, manja od tisuću eura, bila je u djelatnosti administrativnih i pomoćnim djelatnosti.
Druga najniža prosječna plaća je isplaćena u djelatnosti građevinarstva i iznosila je 1024 eura. Prosječna plaća u djelatnosti smještaja i ugostiteljstva, odnosno u turizmu, je 1069 eura, dok je u trgovini sto eura veća. Najviša prosječna neto plaća isplaćena je u financijskoj djelatnosti i osiguranju i iznosila je 1848 eura. Slijedi djelatnost informacija i komunikacija s prosječnom plaćom od 1831 euro.