Dora Kršul: Kako smo otkrili aferu ministrice Obuljen? Ne ilegalno, kako Plenković tvrdi, već su nam se javili ovi hrabri ljudi...
Za početak Telegramove istrage bili su ključni hrabri izvori s fakulteta, koji su bili upoznati s malverzacijama
Nakon prve informacije o pronevjeri, obratili smo se Ministarstvu kulture za pomoć. Meta tih prvih upita uopće nije bilo Ministarstvo, već fakultet. Bili smo uvjereni da će odgovori Ministarstva biti od ključne važnosti za razotkrivanje mogućeg kriminala na Geodetskom fakultetu. Zapelo je, međutim, već na tom prvom pitanju
Tehnički premijer Andrej Plenković ovog je tjedna, na konferenciji za medije nakon novih uhićenja povezanih s poslom Geodetskog fakulteta i tehničke ministrice Nine Obuljen Koržinek, grubo napao redakciju Telegrama. Ustvrdio je kako naš višemjesečni istraživački rad na ovoj priči nije novinarstvo, već plod ilegalnih radnji koje su politički motivirane.
Plenkovićev istup, osim što je civilizacijski i demokratski neprihvatljiv, predstavlja i grubu klevetu. Obiman serijal o Geodetskom fakultetu i Ministarstvu kulture jedan je od najvećih istraživačkih napora redakcije Telegrama. Na ovoj priči radili smo od 20. ožujka 2023. godine. Toga dana poslali smo prvi upit u Ministarstvo kulture o preplaćenom poslu s Geodetskim fakultetom.
Početna informacija
Tome je prethodila, kako to obično biva u novinarstvu, informacija koju smo zaprimili tijekom ožujka. Javila nam se skupina uglednih profesora Geodetskog fakulteta s cijelim nizom informacija o zabrinjavajućem odnosu tadašnje uprave Fakulteta prema javnom novcu.
Osim informacija o tome da je Fakultet europskim novcem kupio dva luksuzna terenca i jahtu koje ne koriste za znanstvena istraživanja, ispričali su nam i o, kako su nam tada kazali, iznimno sumnjivom poslu koji je tadašnji dekan Almin Đapo sklopio s ministricom Obuljen Koržinek.
Informacije koje smo od ovih profesora o tom poslu dobili bile su oskudne, uz opasku da se o tome na fakultetu govori ispod glasa. U tom trenutku nismo baratali s previše informacija, pa smo 20. ožujka 2023. u Ministarstvo kulture i na Geodetski fakultet poslali prve novinarske upite.
Temeljno pitanje
Kako smo do tog trenutka imali korektnu suradnju s Ministarstvom kulture na nizu drugih tema, očekivali smo brz i konkretan odgovor u kojem će nam sve biti razjašnjeno. Dapače, bili smo uvjereni da će nam odgovori Ministarstva biti od ključne važnosti za razotkrivanje mogućeg kriminala na Geodetskom fakultetu. Budući da smo imali informacije o mogućim malverzacijama na drugim projektima Geodezije, računali smo da će nam odgovori iz Ministarstva rasvijetliti i ovaj suspektan posao dekana Đape. Meta tih prvih upita uopće nije bilo Ministarstvo, već fakultet.
Zapelo je, međutim, već na tom prvom upitu. Vrlo jednostavno smo pitali: Koliko je Ministarstvo kulture u konačnici isplatilo sredstava Geodetskom fakultetu za ovaj posao te iz kojih izvora financiranja? U odgovoru koji smo zaprimili dva dana kasnije, Ministarstvo nam je odbilo reći o kojoj se svoti javnoga novca radi. Da je riječ o 19,1 milijun kuna doznali smo službenim putem s druge adrese, one tadašnjeg dekana Đape.
Činjenica da nam Ministarstvo kulture i medija izbjegava reći koliko su javnog novca isplatili jednom javnom fakultetu za nas je bila uznemirujuća. Inače je riječ o protokolarnom, birokratskom podatku koji ni na koji način ne bi trebao biti sporan ili tajan. Ubrzo smo shvatili da Ministarstvo niti na jedno pitanje o ovom poslu ne odgovara konkretno, što je samo produbljivalo našu sumnju da je riječ o neregularnom ponašanju nekog u Ministarstvu.
Uvreda zdravom razumu
U cijelom nizu upita koji su uslijedili, svoja smo pitanja koncipirali krajnje precizno, no odgovori koje smo dobivali bili su nejasni, povremeno i uvredljivi za zdrav razum, pogotovo s obzirom na činjenicu da je s druge strane Ministarstvo koje u svom portfelju ima i resor medija. Taj se pristup Ministarstva nastavio tijekom cijele naše istrage.
Primjerice, u upitu koji smo poslali 21. rujna 2023. godine, taksativno smo nabrojili sedam konkretnih pitanja.
Zaprimili smo odgovor u obliku gusto pisanog teksta na ukupno dvije stranice A4 papira. U tom “odgovoru” ministarstvo Nine Obuljen Koržinek ispisalo je svojevrsnu ispovijest o tome kako su reagirali nakon potresa, kako su se na sam dan zagrebačkog potresa u 18 sati već sastali sa stručnjacima, kako se tlo još treslo, pisali su nam o projektima koji nemaju veze s onim o čemu smo ih pitali.
Sve je potrajalo
Kako nismo dobivali jasne odgovore na klasične novinarske upite, bili smo primorani posegnuti za drugim zakonskim alatima dolaska do informacija. Podnijeli smo cijeli niz službenih zahtjeva za pristup informacijama, temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama.
Na te su nam zahtjeve morali odgovarati u zakonskim rokovima, no proces je bio kompliciran. Dokument koji bismo dobili nakon cijele zakonske procedure spominjao bi postojanje nekog drugog važnog dokumenta, koji smo potom iznova morali potraživati putem zakona.
Na primjer, u srpnju 2023. temeljem zakonskog zahtjeva dobivamo dokumente iz kojih nam je prvi put vidljiv popis objekata koje je skenirao Geodetski fakultet i njima pripadajuće cijene. Iz tih osam zaprimljenih stranica, uočavamo da su one dio nekog većeg dokumenta jer su stranice numerirane visokim brojevima, od 200 naviše. Potom podnosimo novi zahtjev kojim tražimo integralni dokument.
Nadrealne konstrukcije
Tako smo početkom kolovoza u predvorju Ministarstva kulture od njihova službenika za informiranje konačno, nakon gotovo pet mjeseci pokušaja, zaprimili tri obimna izvješća Geodetskog fakulteta po kojima je Ministarstvo izvršilo plaćanje 19,1 milijun kuna. Ta su izvješća bila temelj našeg daljnjeg istraživanja, razgovora s cijelim nizom stručnjaka, izvora i propitivanja cijena na tržištu za posao istovjetan onome koji su odradili geodeti.
Kada smo se uspjeli probiti kroz šumu podataka o kvadraturama objekata i, kako smo utvrdili, prenapuhanim cijenama koje su za njih plaćene, u listopadu prošle godine intenzivno ispitujemo ministarstvo o nelogičnostima na koje smo naišli; zašto tvrde da je skenirano 940.000 kvadrata kad izvješća pokazuju da je snimljeno 345.633 kvadrata, zašto tvrde da je snimljeno 220 objekata kad izvješća pokazuju da ih je snimljeno 190…
Iznova smo zaprimili jedva čitljiv, gusto pisan tekst u kojem je nedostajalo ključno – odgovori na naša pitanja. Jedna od nadrealnijih konstrukcija iz “odgovora” 18. listopada 2023., koja bi svoje mjesto našla u sklepanom doktoratu HDZ-ovca Vice Mihanovića, glasila je ovako: “Vi ste temeljem prava na pristup informacijama tražili izvješća Geodetskog fakulteta, koja su se u jednom trenutku trebala fiksirati za potrebe dostave izvještaja. Međutim, ti su podaci progresivno nadopunjavani, bez obzira na isplaćenu cijenu, zbog čega u našoj bazi imamo puno više podataka”.
Sedam i pol mjeseci
Konačno, Telegram tek 8. studenoga 2023. objavljuje prvi nastavak ove mučne afere koja svoje repove vuče sve do danas. Drugim riječima, trebalo nam je sedam i pol mjeseci da od inicijalne informacije dođemo do objave prvoga teksta.
Da su povod istrazi EPPO-a bila upravo Telegramova otkrića, javno je potvrdila europska tužiteljica za Hrvatsku Tamara Laptoš u velikom intervjuu za N1 televiziju. U cijelosti su izvan razuma tvrdnje da smo do priče došli dilajući “s nekim u sustavu”, kada su upravo naša otkrića navela tužitelje da se zainteresiraju za Geodetski fakultet.
Posao s Geodetskim fakultetom ministarstvo Nine Obuljen Koržinek višestruko je preplatilo, neki su objekti snimani i plaćani dvaput, dok snimke nekih uopće nisu korištene u obnovi. Pritom je na poslu od 2,5 milijuna eura pokradeno, sumnja EPPO, milijun eura. Ministrica Obuljen Koržinek sada tvrdi da je ona spriječila pljačku, a Andrej Plenković da smo cijeli ovaj istraživački napor iznijeli protuzakonito.