U američkom nogometu postoji izraz za očajnički pokušaj dodavanja lopte preko cijelog terena koji se najčešće odigrava kad su sve druge opcije potrošene. Taj Hail Mary pass ili dodavanje ‘Zdravo Marijo’ nazvan je po katoličkoj molitvi upravo zato što su šanse za uspjeh uglavnom u metafizičkoj domeni. Predsjedniku Republike, iako ateistu, nakon parlamentarnih izbora preostao je jedino Hail Mary pass.
Birači su pokazali što misle o tome da nije zaigrao na sve ili ništa kad je, bez da prethodno podnese ostavku, htio postati premijer. Iako očito nije hazarder, predsjednik Republike je riječima premijera diverzant, pa nije nemoguće da se odluči na kreativno tumačenje članka 74. Ustava koje bi mu odškrinulo sad već zatvorena vrata Vlade.
Kad su provedeni izbori?
Ta odredba našeg Ustava kaže da se prvo zasjedanje novog saziva Sabora mora održati najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Određen je dakle krajnji rok, ali ne i najraniji datum kao što je slučaj s održavanjem izbora, koji ne smiju biti ranije od 30 dana od njihova raspisivanja.
Jednako tako nije precizno regulirano kad taj rok počinje teći; Ustav samo kaže da će se prvo zasjedanje Sabora održati “najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora”. Dosad se tumačilo da to znači trenutak kad Državno izborno povjerenstvo, sukladno čl. 91. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, objavi službene rezultate izbora.
Isti zakon međutim navodi da se provedba izbora događa na dan kad se glasuje. To je famozni čl. 5. prema kojem se odlukom o raspisivanju izbora određuje dan provedbe izbora koji je neradni dan. Po toj logici su izbori provedeni 17. travnja 2024. Poslovnik Hrvatskog sabora u čl. 4. određuje da na prvu, konstituirajuću sjednicu Sabor saziva upravo predsjednik Republike. Istim člankom propisuje se da je Sabor konstituiran kad se izabere njegov predsjednik.
Do 76 ruku do ponedjeljka
Uz ovakvo tumačenje otkad tih 20 dana počinje teći, predsjednik Republike konstituirajuću sjednicu Sabora može sazvati odmah, primjerice za ponedjeljak (time bi stavio pritisak na DIP da dotad utvrdi i objavi konačne rezultate izbora; 2020. su ih objavili 11 dana nakon provedbe izbora).
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zašto bi to uradio? Zato da prirodnom mandataru, predsjedniku stranke koja je dobila najviše mandata na izborima, skrati vrijeme za formiranje većine. Ako bi se dakle relativni pobjednik izbora u ponedjeljak u Saboru pojavio bez 76 ruku, to bi otvorilo put nesuđenom mandataru, a trenutnom predsjedniku Republike, da pokuša okupiti većinu samo za konstituiranje Sabora, bez prejudiciranja sastava buduće vlade.
Zbog činjenice da je trodioba vlasti zapravo fikcija, dobar dio birača smatra da na parlamentarnim izborima bira vladu. Izbori za vladu ne postoje i zbog toga broj mandata koje ista osoba može odraditi kao premijer nije ograničen. Vlada se bira dobivanjem povjerenja u Saboru, a ono što smo birali 17. travnja je sastav tog Sabora. Preduvjet dakle za formiranje vlade je konstituiranje Sabora, ali konstituiranje Sabora ne znači nužno da će neka vlada dobiti povjerenje tog istog Sabora.
Može mirno podnijeti ostavku
Ako bi predsjednik Republike pokušao s tim manevrom, sve za što bi morao osigurati podršku je osoba koja bi bila predsjednik Sabora (i osobe koje će ući u sastav Mandatno-imunitetnog povjerenstva); čak se ni potpredsjednici Sabora, tajnik Sabora i ostala radna tijela ne moraju izabrati na konstituirajućoj sjednici.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ako bi u tome uspio, mogao bi podnijeti ostavku – za koju tvrdi da dosad nije bilo uvjeta jer bi time sva vlast dospjela u ruke jedne stranke (u slučaju ostavke predsjednika Republike, privremenim predsjednikom Hrvatske postaje predsjednik Sabora). Tad bi čak i u očima Ustavnog suda mogao nastupati kao mandatar in spe i krenuti u lov na svojih 76 ruku. U teoriji.
Predsjednikovo ranije kreativno tumačenje Ustava nije dobilo blagoslov Ustavnog suda pa je teško očekivati da bi u ovom slučaju bolje prošao. Iz predsjednikove objave u kojoj je rekao da će se držati slova hrvatskog Ustava mogla bi se iščitati namjera doslovnog tumačenja odredbi najvišeg hrvatskog propisa.
Vladavina većine – ali koje?
Zabunu zapravo stvara različita terminologija koja se u propisima koristi. Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor provedbu veže za dan kad se glasuje, dok Ustavni sud u svojim odlukama za te dane kaže da su se izbori “održali”, a ne da su “provedeni”. Provedba izbora obuhvaćala bi cjelokupni izborni proces, a ne samo dan kad se izlazi na birališta.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Neovisno o tome, takav pokušaj predsjednika Republike koji na izborima nije sudjelovao i koji nema svoju stranku izgleda kao nemoguća misija jer bi u toj njegovoj vladi s kolca i konopca istodobno morali biti konzervativci i liberali, suverenisti i globalisti, proliferi i prochoiceri. Iako je to dopušteno, zapravo bi bilo protivno volji birača.
Izbori funkcioniraju tako da onaj tko je dobio najviše glasova slaže vladu. To nigdje ne piše, jednako kao što nigdje ne piše da se predsjednik Republike ne smije kandidirati na parlamentarnim izborima. Ali u parlamentarnom duhu, kojeg je u ovim izborima poprilično nedostajalo, bi se svi trebali vratiti na svoje pozicije tako da predsjednik Republike opet bude samo predsjednik Republike koji će sukladno Ustavu mandat za sastavljanje nove vlade povjeriti onome tko na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija uživa povjerenje većine svih zastupnika. Jer, sviđalo vam se to ili ne, demokracija je ipak vladavina većine.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Milanoviću preostaje očajnički, ali potencijalno ubojit potez. Novi Sabor mogao bi sazvati već za ponedjeljak
Jasno je da je demokracija vladavina većine. Ali koje većine? Postoje kreativni odgovori
Iz predsjednikove objave da će se držati 'slova' Ustava mogla bi se iščitati namjera doslovnog tumačenja njegovih odredbi. Ranim sazivanjem Sabora mogao bi skratiti vrijeme za formiranje većine relativnom pobjedniku izbora. To bi otvorilo put predsjedniku da pokuša okupiti većinu samo za konstituiranje Sabora
U američkom nogometu postoji izraz za očajnički pokušaj dodavanja lopte preko cijelog terena koji se najčešće odigrava kad su sve druge opcije potrošene. Taj Hail Mary pass ili dodavanje ‘Zdravo Marijo’ nazvan je po katoličkoj molitvi upravo zato što su šanse za uspjeh uglavnom u metafizičkoj domeni. Predsjedniku Republike, iako ateistu, nakon parlamentarnih izbora preostao je jedino Hail Mary pass.
Birači su pokazali što misle o tome da nije zaigrao na sve ili ništa kad je, bez da prethodno podnese ostavku, htio postati premijer. Iako očito nije hazarder, predsjednik Republike je riječima premijera diverzant, pa nije nemoguće da se odluči na kreativno tumačenje članka 74. Ustava koje bi mu odškrinulo sad već zatvorena vrata Vlade.
Kad su provedeni izbori?
Ta odredba našeg Ustava kaže da se prvo zasjedanje novog saziva Sabora mora održati najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Određen je dakle krajnji rok, ali ne i najraniji datum kao što je slučaj s održavanjem izbora, koji ne smiju biti ranije od 30 dana od njihova raspisivanja.
Jednako tako nije precizno regulirano kad taj rok počinje teći; Ustav samo kaže da će se prvo zasjedanje Sabora održati “najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora”. Dosad se tumačilo da to znači trenutak kad Državno izborno povjerenstvo, sukladno čl. 91. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, objavi službene rezultate izbora.
Isti zakon međutim navodi da se provedba izbora događa na dan kad se glasuje. To je famozni čl. 5. prema kojem se odlukom o raspisivanju izbora određuje dan provedbe izbora koji je neradni dan. Po toj logici su izbori provedeni 17. travnja 2024. Poslovnik Hrvatskog sabora u čl. 4. određuje da na prvu, konstituirajuću sjednicu Sabor saziva upravo predsjednik Republike. Istim člankom propisuje se da je Sabor konstituiran kad se izabere njegov predsjednik.
Do 76 ruku do ponedjeljka
Uz ovakvo tumačenje otkad tih 20 dana počinje teći, predsjednik Republike konstituirajuću sjednicu Sabora može sazvati odmah, primjerice za ponedjeljak (time bi stavio pritisak na DIP da dotad utvrdi i objavi konačne rezultate izbora; 2020. su ih objavili 11 dana nakon provedbe izbora).
Zašto bi to uradio? Zato da prirodnom mandataru, predsjedniku stranke koja je dobila najviše mandata na izborima, skrati vrijeme za formiranje većine. Ako bi se dakle relativni pobjednik izbora u ponedjeljak u Saboru pojavio bez 76 ruku, to bi otvorilo put nesuđenom mandataru, a trenutnom predsjedniku Republike, da pokuša okupiti većinu samo za konstituiranje Sabora, bez prejudiciranja sastava buduće vlade.
Zbog činjenice da je trodioba vlasti zapravo fikcija, dobar dio birača smatra da na parlamentarnim izborima bira vladu. Izbori za vladu ne postoje i zbog toga broj mandata koje ista osoba može odraditi kao premijer nije ograničen. Vlada se bira dobivanjem povjerenja u Saboru, a ono što smo birali 17. travnja je sastav tog Sabora. Preduvjet dakle za formiranje vlade je konstituiranje Sabora, ali konstituiranje Sabora ne znači nužno da će neka vlada dobiti povjerenje tog istog Sabora.
Može mirno podnijeti ostavku
Ako bi predsjednik Republike pokušao s tim manevrom, sve za što bi morao osigurati podršku je osoba koja bi bila predsjednik Sabora (i osobe koje će ući u sastav Mandatno-imunitetnog povjerenstva); čak se ni potpredsjednici Sabora, tajnik Sabora i ostala radna tijela ne moraju izabrati na konstituirajućoj sjednici.
Ako bi u tome uspio, mogao bi podnijeti ostavku – za koju tvrdi da dosad nije bilo uvjeta jer bi time sva vlast dospjela u ruke jedne stranke (u slučaju ostavke predsjednika Republike, privremenim predsjednikom Hrvatske postaje predsjednik Sabora). Tad bi čak i u očima Ustavnog suda mogao nastupati kao mandatar in spe i krenuti u lov na svojih 76 ruku. U teoriji.
Predsjednikovo ranije kreativno tumačenje Ustava nije dobilo blagoslov Ustavnog suda pa je teško očekivati da bi u ovom slučaju bolje prošao. Iz predsjednikove objave u kojoj je rekao da će se držati slova hrvatskog Ustava mogla bi se iščitati namjera doslovnog tumačenja odredbi najvišeg hrvatskog propisa.
Vladavina većine – ali koje?
Zabunu zapravo stvara različita terminologija koja se u propisima koristi. Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor provedbu veže za dan kad se glasuje, dok Ustavni sud u svojim odlukama za te dane kaže da su se izbori “održali”, a ne da su “provedeni”. Provedba izbora obuhvaćala bi cjelokupni izborni proces, a ne samo dan kad se izlazi na birališta.
Neovisno o tome, takav pokušaj predsjednika Republike koji na izborima nije sudjelovao i koji nema svoju stranku izgleda kao nemoguća misija jer bi u toj njegovoj vladi s kolca i konopca istodobno morali biti konzervativci i liberali, suverenisti i globalisti, proliferi i prochoiceri. Iako je to dopušteno, zapravo bi bilo protivno volji birača.
Izbori funkcioniraju tako da onaj tko je dobio najviše glasova slaže vladu. To nigdje ne piše, jednako kao što nigdje ne piše da se predsjednik Republike ne smije kandidirati na parlamentarnim izborima. Ali u parlamentarnom duhu, kojeg je u ovim izborima poprilično nedostajalo, bi se svi trebali vratiti na svoje pozicije tako da predsjednik Republike opet bude samo predsjednik Republike koji će sukladno Ustavu mandat za sastavljanje nove vlade povjeriti onome tko na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija uživa povjerenje većine svih zastupnika. Jer, sviđalo vam se to ili ne, demokracija je ipak vladavina većine.