Škoro non stop piše pa briše program o obrazovanju. U zadnjoj verziji bavi se stvarima koje ne postoje

Prva verzija programa Domovinskog pokreta bila je protuustavna, sad su je korigirali, ali opet nisu baš imali sreće

Domovinski pokret Miroslava Škore tijekom ovoga je tjedna, kako je Telegram uočio, izmijenio svoj izborni program u dijelu koji se tiče obrazovanja. Točnije, promijenjen je dio u kojem se spominjalo što učenici moraju znati o Domovinskom ratu i u kojem se DP odredio prema školama nacionalnih manjina. Još najmanje u ponedjeljak, treća rečenica u obrazovnom dijelu programa glasila je ovako: “Svim učenicima mora biti jasno: Domovinski rat i volja naroda su u ishodištu suverene države i slobode”.

Nakon te rečenice, DP je naglašavao i kako je “vrijeme da se ukinu odvojene škole za manjine, a umjesto toga nastavu za pripadnike manjina organizirati tako da se omogući dopunska nastava iz određenih predmeta”. Ako program Miroslava Škore pročitate danas, ove rečenice nećete moći pronaći. Telegramovi novinari programu Domovinskog pokreta pristupili su u ponedjeljak, 8. lipnja i uočili gore navedene rečenice; pritom se kao posebno problematična isticala ona o “ukidanju odvojenih škola za manjine”.

Kako bi nestale sve manjinske škole u Hrvatskoj

Naime, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina u članku 11. daje izričito pravo pripadnicima nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu kojim se služe. “Školske ustanove s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine mogu se osnivati, te odgoj i obrazovanje provoditi za manji broj učenika od onog koji je propisan za školske ustanove s nastavom na hrvatskom jeziku i pismu”, stoji eksplicitno u Ustavnom zakonu.

Inačica Škorinog programa kojoj smo pristupili u ponedjeljak, 8. lipnja

Drugim riječima, da bi svoju ideju o ukidanju “odvojenih škola za manjine” proveo u djelo, Škoro bi morao mijenjati Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. S radom bi prestale, na primjer, Češka osnovna škola Josipa Ružičke s daruvarskog područja, talijanska Scuola elementare Italiana Bernardo Benussi u Rovinju, mađarska Osnovna škola Korog i brojne druge. U inačici programa Škorinog Domovinskog pokreta, kojoj smo pristupili danas, rečenice o ukidanju odvojenih škola za manjine odjednom više nema, kao niti one o tome da svim učenicima mora biti jasno da su Domovinski rat i volja naroda u ishodištu suverene države i slobode.

Spomenimo i kako je verzija programa, u ovome času dostupna na web stranicama Domovinskog pokreta, prema podacima dokumenta kreirana/objavljena prije dva dana, u srijedu 10. lipnja, odnosno dva dana nakon što smo uočili problematičnu ideju o ukidanju škola za manjine.

U novoj inačici bave se srpskim školama koje ne postoje

Iz Domovinskog pokreta danas su nam kazali kako su izmjene u manjem dijelu programa o obrazovanju učinjene nedavno, prilikom dodatne rezivije nakon, kako kažu, razgovora s partnerima i članovima. “Domovinski pokret vodi računa o osjetljivoj prirodi pitanja manjina i u tom smislu učinjene su određene korekcije”, objašnjavaju za Telegram i dodatno podsjećaju da je opće poznat i više puta u javnom prostoru artikuliran njihov stav o Domovinskom ratu koji je “uz plebiscitarnu volju hrvatskoga naroda, u ishodištu suverene države i slobode”.

Što se tiče korekcija u programu, u novoj verziji koju smo danas uočili Domovinski pokret svoj fokus, umjesto ukidanja odvojenih škola za manjine, stavlja isključivo na “škole srpske nacionalne manjine u Vukovaru”. Kažu da će se “snažno založiti za postupno ukidanje segregacijskih elemenata u školama srpske nacionalne manjine u Vukovaru, uz povećanje integracijskih elemenata koje osigurava hrvatski obrazovni sustav”. Sadržajno, niti u ovoj inačici nije jasno što Škoro točno želi i na koje srpske škole u Vukovaru misli.

Inačica Škorinog programa dostupna danas, 12. lipnja

Tamo, potvrđuju nam to Vukovarci i tamošnji nastavnici, ne postoji niti jedna škola srpske nacionalne manjine, bilo osnovna, bilo srednja, kao što u Istri, na primjer, postoji Talijanska osnovna škola u Novigradu, Talijanska osnovna škola ‘Bernardo Parentin’ u Poreču, Talijanska osnovna škola ‘Edmondo De Amicis’ u Bujama… U hrvatskim osnovnim školama, učenici pripadnici nacionalnih manjina nastavu mogu slušati prema tri osnovna modela koje im garantiraju Ustav, Ustavni zakon i Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku u pismu nacionalnih manjina. Ako se opredijele za model A, učenici će slušati svu nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina, u modelu B imat će dvojezičnu nastavu, a u modelu C imat će segmente nastave u kojima će njegovati materinski jezik i kulturu.

Što je Škori sporno oko obrazovanja manjina?

U tom smislu, ne radi se o segregaciji niti je jasno što bi trebalo biti “povećanje integracijskih elemenata” kako stoji u Škorinom programu; obrazovanje na materinskom jeziku i pismu ustavno je pravo pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Iz Domovinskog pokreta su nam odgovorili na pitanje na koje su se točno “škole srpske nacionalne manjine u Vukovaru” referirali.

“Dio programa na koji se referirate odnosi se na posebne razredne odjele u školama, gdje se nastava izvodi po modelu A, odnosno kompletna nastava se izvodi na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, a hrvatski jezik se uči u istom broju sati u kojem se uči jezik manjine. Naime, sukladno važećim zakonima i podzakonskim aktima koji uređuju ovo pitanje, pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na izbor školovanja po modelu A, B ili C, pri čemu primjerice u Vukovaru gotovo pa svi roditelji odabiru model A!”, kažu.

“Nasuprot tome postoje još dva modela, koja za razliku od spomenutog promiču integraciju djece i međusobno povezivanje, s obzirom na to da, primjerice model C podrazumijeva izvođenje nastave na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, uz dodatne sate namijenjene učenju jezika i kulture nacionalne manjine.Smatramo da model koji se trenutno provodi u vukovarskim školama potiče segregaciju i razdvajanje onih najmlađih na osnovi nacionalne pripadnosti. Čvrstog smo stava da je RH dužna poticati integraciju djece kroz školski sustav i omogućavanje normalnog suživota za sve stanovnike krajeva naseljenih nacionalnim manjinama”, zaključuju iz Domovinskog pokreta u odgovoru za Telegram.