Ministrica Murganić ne treba brinuti; i premijer i predsjednica strastveno je brane
Slažu se da ministrica nije kriva za tragediju na Pagu, samo ljudi na terenu
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Andrej Plenković danas su održali govore na konferenciji „Hrvatska kakvu trebamo” koju je organizirao Večernji list, a nakon završetka manifestacije odgovorili su na novinarska pitanja o nekim ključnim problemima u zemlji. Oboje su podržali ministricu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nadu Murganić, koju oporba proziva zbog slučaja obiteljskog zločina na Pagu i traži njezinu ostavku, poručivši da Murganić ne treba dati ostavku.
“Apsolutno sam uz ministricu, ona ima moju čvrstu podršku. A na sport traženja ostavke, na to sam se naučio radeći u Vladi”, rekao je Plenković novinarima nakon konferencije. Poručio je kako je ključno pojačati sustav da se filteri u takvim suspektnim oklonostima prepoznaju ranije, i da monitoring bude puno intenzivniji. “To bi moguće spriječilo ovakve tragedije, to nam je cilj”, kazao je Plenković.
Na novinarsku konstataciju da bi u nekoj od zapadnih zemlja svaki ministar podnio ostavku nakon ovakve tragedije, jer je riječ o političkoj odgovornosti, premijer je odgovorio “kako ovdje nije riječ o takvom slučaju.” “Ovaj slučaj je izvan svih okvira, nema šanse da bi ga spriječio bilo tko da je bio ministar”, kazao je i poručio: “Nema ostavke. Ministrica ima moju podršku”.
Predsjednica krivi ljude na terenu
Predsjednica Grabar-Kitarović poručila je da su se takvi slučajevi događali i ranije, ne samo kad je riječ o djeci, već i o zlostavljanju žena. “Ne držim da ministri trebaju odstupati ili davati ostavke, jer jednostavno ono što se dogodilo, dogodilo se zbog rada ljudi na terenu, očito su bili neki propusti. Zato treba jako dobro istražiti što i kako je bilo i gdje su se propusti dogodili”, kazala je Grabar-Kitarović novinarima nakon Večernjakove konferencije.
Smatra da Murganić nije mogla znati što se događalo na terenu i drži da se davanjem ostavke ministrice ne bi riješili problemi u sustavu. “Može ministrica dati ostavku, ali problemi i dalje postoje. Treba sustav reformirati od samih početaka, od svakog mjesta gdje postoje socijalne službe i pratiti rad socijalnih radnika. Svakome se, nažalost, dogode nesreće, ponekad one jesu povezane prema ministrima, ponekad nisu, no držim da ovo ne treba riješiti na način da je se smjeni. Nije ministrica kriva za to što se dogodilo na Pagu, koliko god strašno bilo. Krivi su oni koji nisu reagirali na lokalnim razinama”, ustvrdila je Grabar-Kitarović. Mišljenja je da bi trebalo više novca dati u sustav socijalne skrbi. Svjesna je, kaže, koliko je Vlada ograničena u proračunu, no vjeruje da će preraspodjelom proračuna odlučiti koliko treba dati sustavu socijalne skrbi.
Zabrinutost zbog iseljavanja
Predsjednica i premijer nisu bili jednako složni po pitanju toga kolika bi u Hrvatskoj trebala biti prosječna plaća. Štoviše, ta tema bila je povod za njihovu međusobnu raspravu na konferenciji „Hrvatska kakvu trebamo”. Sve je počelo kada je predsjednica na početku svog govora najavila kako će u svom govoru posebnu pažnju posvetiti pitanju povećanja plaća. Premda Hrvatska stoji dobro, ljudi bi promjenu na bolje trebali osjetiti i na svojim bankovnim računima, rekla je predsjednica, i dodala da hrvatski narod mora vratiti vjeru u sebe i svoje mogućnosti, pa će svi problemi biti rješivi.
Gospođa Grabar-Kitarović prisjetila se kako je prije dvije godine istaknula problem depopulacije i izjavila da smo u izvanrednom stanju, na što su, kaže, mnogi mislili da previše dramatizira. “Ali je stanje doista bilo dramatično jer je demografija pitanje svih pitanja”, rekla je Grabar-Kitarović. Prema njoj, mobilnost je dobra, ali važno je da se u Hrvatskoj stvari uvjete za povratak, kako bi se mladi vratili u Hrvatsku obogaćeni iskustvom iz inozemstva. Za to je, rekla je predsjednica, potrebno promijeniti poreznu politiku u korist investicije i povećanja plaća.
“Može li itko živjeti s minimalnih 3000 kuna? Moramo naći načina rasteretiti plaće, pri čemu nam cilj mora biti omogućiti da prosječna neto plaća bude oko 7500 kuna. To je minimum do kojeg sam došla u razgovoru s našim ljudima diljem Hrvatske”, rekla je predsjednica.
Plenković ne vidi problem sa slobodom medija
Premjer Plenković na tu je predsjedničinu želju odgovorio nakon konferencije, rekavši da ne bi bilo pametno da Vlada na taj način intervenira u gospodarstvo. “Ne može Vlada sad dekretom odrediti da plaća bude minimalno 1000 eura”, rekao je, pa dodao kako Vlada to zapravo može učiniti, ali i naglasio kako takav potez ne bi pozitivno odjeknuo kod poslodavaca. Situacija oko plaća nije gora, nego malo bolja, zaključio je premijer.
Na pitanje novinara što sada misli o svojoj izjavi kako novinari dramatiziraju, iako međunarodni indeksi slobode medija pokazuju da su medijske slobode u hrvatskoj ugrožene, premijer je odgovorio kako nitko nije „spomenuo kako je problem počeo, tako da je predsjednik HND-a skoro fizički nasrnuo na jednu urednicu programa na HRT-u”.
Plenković je komentirao i novinarski prosvjed “Oteli ste medije, novinarstvo ne damo!”, koji je održan u subotu u Zagrebu, rekavši da ne vidi da u Hrvatskoj postoji problem slobode medija. “Po pitanju slobode medija u Hrvatskoj, ja tu ne vidim problem bilo da je riječ o nekoj dnevnoj novini, portalu, televiziji ili radiju, ne vidim da tu ima neka nevidljiva ruka”, rekao je premijer. Kada su mu novinari spomenuli situaciju na nacionalnoj televiziji, Plenković je odgovorio da je opozicija u programu HRT-a dovoljno zastupljena. “Ne možete mi 2019. reći da u Hrvatskoj postoji problem medija, to jednostavno, faktički nije točno”, rekao je Plenković, i poručio da to može obrazložiti bilo kome.