Da su se za skretanje udesno na izborima jasno opredijelili hrvatski birači, stalno ponavljaju i Andrej Plenković i svi njegovi najbliži suradnici želeći uvjeriti javnost da je vlada HDZ-a i Domovinskog pokreta upravo ono što većina u Hrvatskoj traži. Jasno je zašto Plenković pod svoje savezništvo sa strankom Ivana Penave podmeće argument “volje naroda”.
Tako poručuje da se pred glasom naroda, eto, mora ustuknuti i to mu je opravdanje za koaliciju s radikalima iz DP-a, koju sklapa usprkos činjenici da su se, prije izbora, politike njegovog HDZ-a i Penavinog DP-a slagale kao ljuti pas i bijesna mačka.
Tu će priču možda mnogi progutati, no problem je što ona nije ni blizu točna. Jer pravilno čitane izborne brojke pokazuju da želja većine građana nije skretanje u desno, a pogotovo nije pad u desni ekstremizam. Druga je stvar što naše izborno zakonodavstvo, na čelu s D’Hondtom, u obračunavanju mandata znatno pervertira političku volju hrvatskog biračkog tijela.
Značajna većina nije glasala tako
Da značajna većina ljudi koji su prošlog mjeseca izašli na birališta nipošto nije glasala za Hrvatsku po mjeri Domovinskog pokreta može se dokazati uz pomoć službenih podataka koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo. Stranke koje zastupaju vrlo desne politike u Hrvatskoj su, dakle, DP, Most, Suverenisti, stranka Karoline Vidović Krišto, HSP i Autohtoni HSP. Za DP su glasala 202.724 birača, za Most i Suvereniste 169.958, za Krišto 25.353, a za sve HSP-ovce skupa nešto manje od 30 tisuća. Zbroj njihovih glasova je 427.484.
Premda HDZ u ova dva prošla mandata službeno nije zastupao radikalne stavove i vrijednosti, treba imati na umu da je određeni dio njihovih glasača također intimno sklon mijenjanju kursa stranke prema žestokoj desnici. Koliko je takvih, ne zna se, ali nije vjerojatno da je njihov postotak jako značajan jer su se ti birači, nezadovoljni “mekom” Plenkovićevom politikom, na izborima mogli opredijeliti za stranke tvrde desnice. No hajde da velikodušno pretpostavimo da ih je čak 50 posto.
Pa ako onda gornjem zbroju desnih glasača pribrojimo i 363.974 glasa – a to je polovica onih koji su na izborima zaokružili HDZ – dobivamo 791.458 glasova. To bi negdje bio maksimalan broj birača koji su zagovornici tvrde desnice i skretanja udesno. Oni čine maksimalno oko trećine od 2,2 milijuna birača koji su izašli na ove izbore.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Brojni građani nisu zagovornici desnice
Na drugoj strani su znatno brojniji građani koji sasvim sigurno nisu zagovornici desnih skretanja. Tu ideološku skupinu čine glasači SDP-a i njihovih partnera u Rijekama pravde, stranke Možemo, Fokusa, IDS-a, lista Matije Posavca i Viktora Šimunića, Socijaldemokrata, Radničke fronte i Čačićevih reformista. Zbroj glasova koje su dobile Rijeke pravde (538.748) i Možemo (193.051) iznosi 731.799 i za 3850 glasova je veći od podrške koju je ostvario HDZ sa svojih 727.949 glasova.
Ovo sugerira da je neuspjela koalicija SDP-a i Možemo možda mogla biti tijesni favorit ovih izbora i dobitnik D’Hondtove računice, no to je druga tema. U svakom slučaju, kad zbroju njihovih glasova dodamo rezultate ovih drugih relativno srodnih stranaka i lista, ukupan broj penje se na 887.810 glasova.
Ostaje nam još da ovamo pribrojimo i onu pretpostavljenu polovicu glasača HDZ-a koji nisu ekstremistički i cenzorski nastrojeni prema manjinskim i ranjivim društvenim skupinama, prema stranim radnicima, prema medijima i umjetničkim slobodama. Tako zbrajajući, dolazimo do 1,251.684 glasača koji sebe, svoju djecu i ovo društvo ne vide pod šatorom crne desnice.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Puno malih stranaka ispod izbornog praga
A – premda ih ovdje ne dodajemo jer nećemo pogađati kako tko od njih politički stoji – ne smijemo zaboraviti ni glasače manjinskih lista, umirovljeničke stranke koje su dobile 40.755 glasova, i puno malih stranaka i lista koje su ostale daleko ispod praga jer ni oni u najvećem broju sigurno nisu oduševljeni idejama koje rezoniraju s programom Domovinskog pokreta.
Prema tome, navodno prevladavajuća desna volja hrvatskog naroda je izmišljotina Andreja Plenkovića, Penave i njihovih trubača, među kojima su, na svoju sramotu, i takozvane liberalne stranke Hrebakov HSLS i Štomarov HNS. Kada će im se u njihovoj beznačajnosti pridružiti i Domovinski pokret, novi “nezaobilazni” partner HDZ-a, samo je pitanje vremena.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Statistika je neumoljiva. Navodno prevladavajuća desna volja naroda je izmišljotina Plenkovića, Penave i njihovih trubača
Pravilno čitane izborne brojke pokazuju da želja većine građana nije skretanje udesno, a pogotovo nije pad u desni ekstremizam
Da značajna većina ljudi koji su prošlog mjeseca izašli na birališta nipošto nije glasala za Hrvatsku po mjeri Domovinskog pokreta može se dokazati uz pomoć službenih podataka koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo
Da su se za skretanje udesno na izborima jasno opredijelili hrvatski birači, stalno ponavljaju i Andrej Plenković i svi njegovi najbliži suradnici želeći uvjeriti javnost da je vlada HDZ-a i Domovinskog pokreta upravo ono što većina u Hrvatskoj traži. Jasno je zašto Plenković pod svoje savezništvo sa strankom Ivana Penave podmeće argument “volje naroda”.
Tako poručuje da se pred glasom naroda, eto, mora ustuknuti i to mu je opravdanje za koaliciju s radikalima iz DP-a, koju sklapa usprkos činjenici da su se, prije izbora, politike njegovog HDZ-a i Penavinog DP-a slagale kao ljuti pas i bijesna mačka.
Tu će priču možda mnogi progutati, no problem je što ona nije ni blizu točna. Jer pravilno čitane izborne brojke pokazuju da želja većine građana nije skretanje u desno, a pogotovo nije pad u desni ekstremizam. Druga je stvar što naše izborno zakonodavstvo, na čelu s D’Hondtom, u obračunavanju mandata znatno pervertira političku volju hrvatskog biračkog tijela.
Značajna većina nije glasala tako
Da značajna većina ljudi koji su prošlog mjeseca izašli na birališta nipošto nije glasala za Hrvatsku po mjeri Domovinskog pokreta može se dokazati uz pomoć službenih podataka koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo. Stranke koje zastupaju vrlo desne politike u Hrvatskoj su, dakle, DP, Most, Suverenisti, stranka Karoline Vidović Krišto, HSP i Autohtoni HSP. Za DP su glasala 202.724 birača, za Most i Suvereniste 169.958, za Krišto 25.353, a za sve HSP-ovce skupa nešto manje od 30 tisuća. Zbroj njihovih glasova je 427.484.
Premda HDZ u ova dva prošla mandata službeno nije zastupao radikalne stavove i vrijednosti, treba imati na umu da je određeni dio njihovih glasača također intimno sklon mijenjanju kursa stranke prema žestokoj desnici. Koliko je takvih, ne zna se, ali nije vjerojatno da je njihov postotak jako značajan jer su se ti birači, nezadovoljni “mekom” Plenkovićevom politikom, na izborima mogli opredijeliti za stranke tvrde desnice. No hajde da velikodušno pretpostavimo da ih je čak 50 posto.
Pa ako onda gornjem zbroju desnih glasača pribrojimo i 363.974 glasa – a to je polovica onih koji su na izborima zaokružili HDZ – dobivamo 791.458 glasova. To bi negdje bio maksimalan broj birača koji su zagovornici tvrde desnice i skretanja udesno. Oni čine maksimalno oko trećine od 2,2 milijuna birača koji su izašli na ove izbore.
Brojni građani nisu zagovornici desnice
Na drugoj strani su znatno brojniji građani koji sasvim sigurno nisu zagovornici desnih skretanja. Tu ideološku skupinu čine glasači SDP-a i njihovih partnera u Rijekama pravde, stranke Možemo, Fokusa, IDS-a, lista Matije Posavca i Viktora Šimunića, Socijaldemokrata, Radničke fronte i Čačićevih reformista. Zbroj glasova koje su dobile Rijeke pravde (538.748) i Možemo (193.051) iznosi 731.799 i za 3850 glasova je veći od podrške koju je ostvario HDZ sa svojih 727.949 glasova.
Ovo sugerira da je neuspjela koalicija SDP-a i Možemo možda mogla biti tijesni favorit ovih izbora i dobitnik D’Hondtove računice, no to je druga tema. U svakom slučaju, kad zbroju njihovih glasova dodamo rezultate ovih drugih relativno srodnih stranaka i lista, ukupan broj penje se na 887.810 glasova.
Ostaje nam još da ovamo pribrojimo i onu pretpostavljenu polovicu glasača HDZ-a koji nisu ekstremistički i cenzorski nastrojeni prema manjinskim i ranjivim društvenim skupinama, prema stranim radnicima, prema medijima i umjetničkim slobodama. Tako zbrajajući, dolazimo do 1,251.684 glasača koji sebe, svoju djecu i ovo društvo ne vide pod šatorom crne desnice.
Puno malih stranaka ispod izbornog praga
A – premda ih ovdje ne dodajemo jer nećemo pogađati kako tko od njih politički stoji – ne smijemo zaboraviti ni glasače manjinskih lista, umirovljeničke stranke koje su dobile 40.755 glasova, i puno malih stranaka i lista koje su ostale daleko ispod praga jer ni oni u najvećem broju sigurno nisu oduševljeni idejama koje rezoniraju s programom Domovinskog pokreta.
Prema tome, navodno prevladavajuća desna volja hrvatskog naroda je izmišljotina Andreja Plenkovića, Penave i njihovih trubača, među kojima su, na svoju sramotu, i takozvane liberalne stranke Hrebakov HSLS i Štomarov HNS. Kada će im se u njihovoj beznačajnosti pridružiti i Domovinski pokret, novi “nezaobilazni” partner HDZ-a, samo je pitanje vremena.