“Fakultet je lako upisati, ali puno teže završiti. Primjerice, osoba koja planira studirati u statusu izvanrednog studenta mora biti svjesna da će se morati odricati narednih tri do pet godina, uz posao i obiteljske obaveze”, govori nam dekan Poslovnog veleučilišta Zagreb, Goran Luburić.

Ovo malo gradsko veleučilište trenutno broji oko 300 studenata i svakome se, kaže nam, zaista posvećuju.

Kao glavnu prednost privatnih, a samim time često i manjih fakulteta, ističe činjenicu da su brži u praćenju trendova i implementiranju promjena zbog manje organizacijske birokratiziranosti.

“Poslovno veleučilište Zagreb svake godine oplemenjuje svoje studijske programe jer u području marketinga i kreativnih industrija općenito tehnološke promjene jako su brze i nastava se mora praktički svake godine optimizirati kako bismo donijeli najveću moguću dodanu vrijednost studentima i omogućili im sva potrebna znanja.”

Glavna uloga fakulteta je omogućiti kritičko promišljanje

No, ističe Luburić, najvažnija uloga fakulteta kao razine obrazovanja je omogućiti studentima širinu kritičkog promišljanja kako bi jednog dana svatko od njih imao sve potrebne vještine.

“Kako na ispravan i kritički način razmišljati o problemu, odnosno, imati sposobnost širine i dubine pogleda na problem, te znati kako djelovati da se taj problem ili izazov riješi.”

Objašnjava nam da su upravo zato u tekućoj akademskoj godini pokrenuli čak tri subspecijalizacije u sklopu matičnih studijskih programa.

Ovogodišnja novost su subspecijalizacije

U pitanju su marketing u gejming industriji, menadžment u event industriji te marketing u hospitality industriji. Studenti tako u sklopu nastavnog programa, pa samim time i unutar cijene školarine, pohađaju točno određen set praktikum i izbornih kolegija.

“Ako ih uspješno polože, pored formalne diplome ostvaruju i certifikat specijalista za pojedinu subspecijalizaciju. No, bitno je naglasiti da se radi o mogućnosti koja nije obavezna”, govori nam Luburić.

Menadžment u event industriji i marketing u hospitality industriji je bio logičan izbor za studijske programe marketinga i menadžmenta u kulturi. “Podneblje smo koje je neodvojivo vezano uz sektor turizma.”

Prvi su prepoznali važnost gejming industrije

No, marketing u gejming industriji su prvi prepoznali na visokoobrazovnom tržištu. Kako nam objašnjava Luburić, prilično je različit od konvencionalnog marketinga ostalih proizvoda i usluga s obzirom na to da u toj industriji vrijede drugačija pravila.

“Dobar primjer je e-sport koji je produkcijski već danas na razini najvećih klasičnih sportskih događaja, a čija niša su gejmeri, mahom mlađa populacija. Čak i aktualni prvak u Formuli 1, Max Verstappen, paralelno sudjeluje i ostvaruje uspjehe u virtualnim natjecanjima istog profila.”

Kad su u pitanju subspecijalizacije, surađuju isključivo sa stručnjacima iz prakse koji rade upravo u navedenim sektorima, od menadžera u gejming poduzećima do voditelja marketinga hotelskih lanaca.

“Svi po završetku fakulteta imaju diplomu, ali svaki pravi poslodavac će vas prvo pitati: ‘Ok, vidim da imaš diplomu, imaju je i drugi. Po čemu se ti odvajaš od drugih koji su tek izašli na tržište rada?’ Diploma je samo prvi korak, sve ostalo je na stavkama životopisa i skupljenom poslovnom iskustvu.”

Više od 95 posto studenata se zaposli nakon završenog studija

O uspješnosti Poslovnog veleučilišta Zagreb govori i činjenica da je statistika zaposlenja nakon završenog fakulteta viša od 95 posto. “Jedan dio naših studenata nakon završetka studija otvara vlastite obrte i poduzeća te ostvaruju uspjehe.”

No, dekan Luburić ističe da je potrebno uzeti u obzir činjenicu da svako poduzeće i tvrtka posluju zato što ostvaruju prihod koji dolazi od prodaje proizvoda i usluga, kao i procesa povezanih s prodajom.

“Upravo tu je najveća snaga kvalitetnog kadra ekonomske struke. Inženjeri će proizvesti proizvod ili uslugu, ali samo plasman istih osigurava budućnost kompaniji. Samo kvalitetan marketing u širem smislu može osigurati održivu budućnost individualnog, odnosno, organizacijskog napora.”

Novi oblik provođenja stručne prakse

Trenutno nude prijediplomski i diplomski studij marketinga i komunikacija, menadžment i produkciju u kulturi te studij gospodarske logistike. Kako nam objašnjava Luburić, studenti su po završetku tih studija osposobljeni raditi polivalentno.

“Primjerice, specifičnost studija marketinga i komunikacija leži u interdisciplinarnom pristupu koji povezuje i integrira marketinšku disciplinu kao ekonomsku znanost te komunikološku kao komunikacijsku znanost vezujući pritom profesije marketinga, odnosa s javnošću, medija i novinarstva.”

U tom pogledu, govori nam da su uz obaveznu klasičnu stručnu praksu, u kojoj studenti direktno odlaze u organizacije prikupljati iskustvo, uveli i novi oblik prakse. Radi se o praktikumima u kojima predstavnike organizacija dovode studentima.

“Tako omogućavamo ravnomjerniji oblik stručne prakse cijeloj studentskoj grupi, odnosno, generaciji polaznika praktikuma. Istovremeno, imamo i veću kontrolu nad kvalitetom izvršenja takve vrste praktične nastave”, naglašava Luburić.

Erasmus+ kao jedno od najvrjednijih iskustava

Uz praktikume, studenti mogu sudjelovati u Erasmus+ razmjenama, i to još od 2007. godine. Neven Šipić, prodekan za mobilnost i međunarodnu suradnju, objasnio nam je da svake godine motiviraju studente da se okušaju bilo u obliku semestralne nastavne razmjene ili kroz obavljanje stručne prakse u inozemstvu.

“Jedno od najvrjednijih iskustava koje možete doživjeti kao student je semestralni boravak u inozemstvu, a k tome još i troškovno pokriven u velikoj mjeri.”

Ističe nam da su primarni ciljevi mobilnosti stjecanje iskustva u području studija kroz rad ili učenje. Sekundarni su, pak, širenje mreže poznanstava, povećano sudjelovanje u građanskim inicijativama, kulturološka integracija među lokalnom populacijom te razvijanje europskog duha.

“Danas, kada formalna visokoškolska edukacija postaje standard, potreba za inozemnom stručnom praksom je od iznimne važnosti pri pronalasku zaposlenja i omogućava studentima konkurentsku prednost i lakše profiliranje u struci”, zaključuje Šipić.

Redovni i izvanredni studij

Uz to, studenti na Poslovnom veleučilištu Zagreb mogu upisati redovni ili izvanredni studij. Kako nam Luburić pojašnjava, razlike između dva vida studiranja su jako male, čak i u zakonskom pogledu.

“Postoje samo razlike u minimalnoj stopi nastavne dolaznosti jer se od redovitih studenata očekuje da profesionalno studiraju, to je njihov posao tijekom trajanja studija i ostvaruju pravo na subvencioniranu prehranu putem iksice.”

Bez obzira na oblik studiranja, od 2023. godine uvedena je zakonska novina koja uključuje obvezu polaganja državne mature kao preduvjeta upisa na bilo koje visoko učilište. Samo studenti koji su srednju školu završili prije 2010. godine imaju pravo upisa putem polaganja razredbenog postupka.

“Kod nas se taj postupak sastoji od testa opće kulture, testiranja pismenosti kroz esej na ponuđene teme i motivacijskog intervjua. Kad je u pitanju državna matura, tražimo B razinu za naše studijske programe.”

Nagrade za uspješne studente

Objašnjava nam da su mogući i prijelazi s drugih fakulteta, a postoje i brojne kategorije popusta na samu školarinu – od ostvarenog uspjeha na državnoj maturi do popusta za kategorizirane sportaše.

“Redovne cijene godišnje školarine kreću se od 3190 do 3650 eura. Najbolji studenti imaju priliku osvojiti i dekanovu nagradu u sklopu koje ostvaruju popust na studiranje”, ističe Luburić.

Za sam kraj, Luburić ističe da imaju dobru i kompaktnu ekipu zbog čega i samo vrijeme studiranja brzo prolazi. “Ovdje se stvaraju nova prijateljstva, poslovni networking, čak i nove ljubavi i brakovi. Svemu tome smo svjedočili.”

U sve se možete i sami uvjeriti na Danu otvorenih vrata koji će se održati u utorak, sedmog svibnja 2024. godine. Samo veleučilište nalazi se u zgradi Pučkog otvorenog učilišta na adresi Ulica grada Vukovara 68, kolokvijalno poznatom kao Sveučilišnom alejom.

Sadržaj nastao u suradnji s Poslovnim veleučilištem Zagreb.