Bio je deveti ožujka, a predsjednik HDZ-a je govorio, prikladno, na 25. obljetnici osnivanja stranačke Zajednice žena “Katarina Zrinska”. Otprilike u to vrijeme se doznalo kako HDZ, prikladno, neće imati niti jednu ženu na prvim mjestima izbornih lista u 11 izbornih jedinica.
Dva dana kasnije, Plenković je još dao gas: “HDZ je, kad je riječ o politici zaštite žena, napravio više nego cijela lijeva politička scena otkad postoji suvremene Hrvatske”. Krajem tog mjeseca stranka koja je “napravila više nego cijela lijeva politička scena” oko zaštite žena je i službeno predala liste za izbore.
Na prvim mjestima u svih 11 izbornih jedinica nije bilo niti jedne žene. Ni na drugim. Na trećima su bile “čak” dvije; što je značilo da u prva 33 mjesta bitke za Sabor HDZ šalje 31 muškarca i – dvije žene. “To je redundantna tema”, odgovarao je par dana kasnije Plenković na pitanje o listama i ogromnoj kazni (više od 60 tisuća eura) koju će HDZ morati platiti zbog kršenja načela o ravnopravnosti spolova.
Ministrica u svakom desetom ministarstvu
Stranka koju treba “nahvaliti zbog političkog pozicioniranja žena” posljednjih dana pregovara s novim koalicijskom partnerom, Domovinskim pokretom, o sastavu i programu nove Vlade. U pregovaračkim skupinama obje stranke nema niti jedne žene. U budućoj Vladi će, pak, ako se ona složi onako kako se zasad u javnosti spekulira, žena ipak biti. U tragovima, doduše.
Od ukupno 19 resora u novoj Vladi žene bi trebale voditi ukupno – dva (brojkom: 2). Nina Obuljen Koržinek ostala bi ministrica kulture i medija, dok bi dosadašnja ministrica poljoprivrede Marija Vučković dobila resor održivog razvoja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
To znači da bi žene, čiji je udio u općoj populaciji Hrvatske 51,83 posto, činile 10,53 posto ministarskog sastava treće Vlade Andreja Plenkovića. Ovaj skandalozno niski postotak bio bi negativan rekord čak i u tradicionalno patrijarhalnoj Hrvatskoj. Od 2000. godine naovamo, u Vladama je bilo od 13 (Vlada Tihomira Oreškovića, 2016. godine) do 36,4 posto žena (prva Vlada Ive Sanadera, 2003.-2007. godine).
I stakleni strop postaje previsok
Čak i ako do glasanja u Saboru Plenković ipak promijeni mišljenje i u Vladu ugura još jednu ili dvije žene, mučan ukupan dojam o ulozi žena u domaćoj politici, pogotovo kad je u pitanju HDZ, teško će se značajnije izmijeniti. Broj od četiri žene u Vladi je svojevrstan hrvatski stakleni strop, koji je gotovo nemoguće probiti.
Samo je u jednoj Vladi u posljednje 24 godine bilo više od četiri žene. I to ne od početka mandata, već je 2017. godine, nakon što je HNS zamijenio Most, u Vladi bilo šest ministrica. Po svemu sudeći, dolazi vrijeme i kad dosadašnji stakleni strop za žene u hrvatskoj Vladi – postaje previsok. Ili, kako bi to rekao Plenković: “Ako se nekome može nešto kazati u vezi s političkim pozicioniranjem žena i članica stranke, onda bi nas trebalo nahvaliti”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Samo jedan pogled na sastav nove vlade i ekipu koja ju je dogovarala otkriva sramotnu istinu: Andrej Plenković ne vjeruje ženama
Broj od četiri žene u Vladi je svojevrstan hrvatski stakleni strop koji je gotovo nemoguće probiti. Sada će ih, po svemu sudeći, biti tek dvije
Na prvim mjestima HDZ-ovih lista u svih 11 izbornih jedinica nije bilo niti jedne žene. Ni na drugim. Na trećima su bile 'čak' dvije; što je značilo da u prva 33 mjesta bitke za Sabor HDZ šalje 31 muškarca i - dvije žene
Andrej Plenković je govorio s već poslovičnim, jedva potisnutim bijesom zbog toga što zla javnost ne želi priznati velika ostvarenja njegove stranke. “Ako se nekome može nešto kazati u vezi s političkim pozicioniranjem žena i članica stranke, onda bi nas trebalo nahvaliti”, govorio je Plenković.
Bio je deveti ožujka, a predsjednik HDZ-a je govorio, prikladno, na 25. obljetnici osnivanja stranačke Zajednice žena “Katarina Zrinska”. Otprilike u to vrijeme se doznalo kako HDZ, prikladno, neće imati niti jednu ženu na prvim mjestima izbornih lista u 11 izbornih jedinica.
Žene kao ‘redundantna tema’
Dva dana kasnije, Plenković je još dao gas: “HDZ je, kad je riječ o politici zaštite žena, napravio više nego cijela lijeva politička scena otkad postoji suvremene Hrvatske”. Krajem tog mjeseca stranka koja je “napravila više nego cijela lijeva politička scena” oko zaštite žena je i službeno predala liste za izbore.
Na prvim mjestima u svih 11 izbornih jedinica nije bilo niti jedne žene. Ni na drugim. Na trećima su bile “čak” dvije; što je značilo da u prva 33 mjesta bitke za Sabor HDZ šalje 31 muškarca i – dvije žene. “To je redundantna tema”, odgovarao je par dana kasnije Plenković na pitanje o listama i ogromnoj kazni (više od 60 tisuća eura) koju će HDZ morati platiti zbog kršenja načela o ravnopravnosti spolova.
Ministrica u svakom desetom ministarstvu
Stranka koju treba “nahvaliti zbog političkog pozicioniranja žena” posljednjih dana pregovara s novim koalicijskom partnerom, Domovinskim pokretom, o sastavu i programu nove Vlade. U pregovaračkim skupinama obje stranke nema niti jedne žene. U budućoj Vladi će, pak, ako se ona složi onako kako se zasad u javnosti spekulira, žena ipak biti. U tragovima, doduše.
Od ukupno 19 resora u novoj Vladi žene bi trebale voditi ukupno – dva (brojkom: 2). Nina Obuljen Koržinek ostala bi ministrica kulture i medija, dok bi dosadašnja ministrica poljoprivrede Marija Vučković dobila resor održivog razvoja.
To znači da bi žene, čiji je udio u općoj populaciji Hrvatske 51,83 posto, činile 10,53 posto ministarskog sastava treće Vlade Andreja Plenkovića. Ovaj skandalozno niski postotak bio bi negativan rekord čak i u tradicionalno patrijarhalnoj Hrvatskoj. Od 2000. godine naovamo, u Vladama je bilo od 13 (Vlada Tihomira Oreškovića, 2016. godine) do 36,4 posto žena (prva Vlada Ive Sanadera, 2003.-2007. godine).
I stakleni strop postaje previsok
Čak i ako do glasanja u Saboru Plenković ipak promijeni mišljenje i u Vladu ugura još jednu ili dvije žene, mučan ukupan dojam o ulozi žena u domaćoj politici, pogotovo kad je u pitanju HDZ, teško će se značajnije izmijeniti. Broj od četiri žene u Vladi je svojevrstan hrvatski stakleni strop, koji je gotovo nemoguće probiti.
Samo je u jednoj Vladi u posljednje 24 godine bilo više od četiri žene. I to ne od početka mandata, već je 2017. godine, nakon što je HNS zamijenio Most, u Vladi bilo šest ministrica. Po svemu sudeći, dolazi vrijeme i kad dosadašnji stakleni strop za žene u hrvatskoj Vladi – postaje previsok. Ili, kako bi to rekao Plenković: “Ako se nekome može nešto kazati u vezi s političkim pozicioniranjem žena i članica stranke, onda bi nas trebalo nahvaliti”.